Stare su religije sustavi vjerovanja u čijem je središtu bilo jedno ili više božanstava, a o njihovoj je volji ovisilo ljudsko postojanje i sudbina svijeta. Čovjek je molitvama i prinošenjem žrtava nastojao umilostiviti bogove te na taj način steći barem prividan nadzor nad svijetom u kojem je živio. Stara grčka religija sadržavala je različita vjerovanja javnoga i privatnog karaktera, a ono što je povezivalo vjerske tradicije brojnih grčkih gradova-država štovanje je olimpskih bogova i božica.
Grčki bogovi bili su poput ljudi, sa svim ljudskim vrlinama i manama. U stalnim su se međusobnim sukobima nadmetali, nadmudrivali i spletkarili, što je vidljivo u brojnim mitološkim pričama. Za razliku od grčke, izvorna rimska religija nije imala razvijenu mitologiju. Legende o osnutku grada bile su jedan od njezinih temelja, no prihvaćanjem grčkih vjerovanja uvedeni su i brojni grčki mitovi. Budući da su i grčka i rimska civilizacija literarna društva, mitološke su priče zapisane u obliku grčkog pjesništva (Homer) i u kazališnim djelima (Eshil, Euripid i Aristofan) te kasnijoj rimskoj književnosti (Vergilije, Ovidije). Zahvaljujući rimskom preuzimanju, grčka mitologija nastavila je svoj život i na taj se način dobrim dijelom sačuvala do danas.
Arheološka iskapanja antičke Narone u mjestu Vid kod Metkovića provode se tijekom posljednjih stotinu i pedeset godina. Izniman položaj naselja na vrhu riječne delte osigurao je prerastanje Narone u jedno od najvažnijih trgovačkih središta na istočnoj obali Jadrana. Neretva i njezine pritoke (Trebižat, Bregava) povezivale su Naronu s unutrašnjosti, a s druge ju je strane more povezivalo s cijelim Sredozemljem. Pronađeni arheološki nalazi ukazuju da je ovaj antički grad imao dobre trgovačke veze, a bogati i vrijedni importirani predmeti govore o golemoj ekonomskoj moći stanovništva te snazi i važnosti za šire okruženje Narone kao trgovačkog središta.
Izložba prikazuje izbor arheoloških nalaza s prikazima mitoloških fantastičnih bića pronađenih na prostoru antičke Narone. Većina spomenika je iz fundusa Arheološkog muzeja Narona, ali su prikazani i nalazi koji se čuvaju u arheološkim muzejima u Zagrebu, Splitu i Zadru. Dio predstavljenih spomenika potječe s arheoloških iskopavanja na Trasi vodovoda i Augusteuma te od privatnih donacija mještana. Drugi dio predstavljaju nalazi prikupljeni u zbirku kao slučajni nalazi bez točnih podataka o mjestu nalaza.
Svi navedeni eksponati imaju prikaze fantastičnih bića, a riječ je o skulpturama (kipovi careva Augusta i Tiberija), reljefnim prikazima na nadgrobnim spomenicima, svjetiljkama, novcu, aplici, kozmetičkoj kutiji i gemi. Izrađeni su od kamena, keramike, metala, kosti i staklene paste, a datiraju se u kasnorepublikansko i rimsko carsko razdoblje. Na izloženim predmetima prikazana su fantastična bića grčko-rimske mitologije, poput hipokampa i drugih morskih bića, Meduze, Pegaza, Kerbera, zloduha Harpije i grifona. Upravo ova raznovrsnost prikaza, različiti materijali te brojne namjene predmeta govore o svekolikoj prisutnosti mitoloških fantastičnih stvorenja u svakodnevici stanovnika antičke Narone.
Izložba je vizualno upotpunjena ilustracijama i video projekcijom fantastičnih bića, a popraćena je i prigodnim katalogom a otovrena je od 14. 10. do 12. 11. 2017.
Uz dopuštenje: galerija Klovićevi dvori
