Tri filma o odnosu čovjeka naspram prirode, tehnologije i suvremenih trendova pogledajte od 26. do 28. travnja u MM Centru.
Tuškanac u gostima travanj privodi kraju jednim od najistaknutijih primjera eksperimentalnog filma u suvremenoj kinematografiji – bezvremenskom Trilogijom Qatsi koju potpisuje američki redatelj Godfrey Reggio.
Kroz impresivne vizualne prikaze prirode i urbanih sredina, minimalnu uporabu dijaloga i hipnotizirajuću glazbu Philipa Glassa, trilogija Qatsi potiče gledatelje na introspekciju i razmišljanje o suštinskim pitanjima ljudskog postojanja u 21. stoljeću.
Ciklus je moguće pogledati od 26. do 28. travnja u MM Centru, a sve projekcije počinju u 20 sati. Prije projekcije filma Koyaanisqatsi, 26. travnja, renomirani redatelj Dan Oki održat će uvodnu riječ o filmovima Trilogije.
Istražujući implikacije modernog života, trilogija povlači niz gorućih tema: od urbanizacije i čovjekove želje za kontrolom prirodnih sila, preko pitanja o homogenizaciji kultura i gubitku lokalnih identiteta uslijed globalizacije do prikaza industrijskih procesa, digitalne tehnologije i posljedica potrošačke kulture.
Nazivi triju sastavnih remek-djela potječu iz jezika Hopi, istoimenog autohtonog indijanskog plemena nastanjenog na teritoriju Sjeverne Amerike. Qatsi znači život, a prefiksi sugeriraju odnose koji se u filmu istražuju kroz jedinstvenu vizualnu i glazbenu naraciju koja graniči s gotovo transcendentnim motivima.
Koyaanisqatsi (1982) ili Život izvan ravnoteže filmski je kamen temeljac bavljenja ekologijom koji je podržao i slavni Francis Ford Coppola. Takozvana „apokaliptična vizija“ opisuje se kao esej o srazu dvaju različitih svjetova – urbanog života i tehnologije s jedne strane te prirodnog okoliša s druge.
Powaqqatsi (1988) ili Život u tranziciji prati konflikt u zemljama Trećeg svijeta kritizirajući dominaciju moćnih država nad nerazvijenima i onima u razvoju, pritom slaveći dostojanstvo rada. Oduševljen audiovizualnom ekspresijom, Roger Ebert film je nazvao „muzičkim new age videom“.
Naqoyqatsi (2002) ili Život kao rat završni je dio trilogije koji demonstrira društvenu tranziciju od prirodnog okoliša do onog zasnovanog na tehnologiji. Sam Reggio proces rada na filmu nazvao je „virtualnim kinom“ u kojem je naglasio fenomene kao što su globalizacija, konzumerizam, virtualna stvarnost i digitalna revolucija.
Uz dopuštenje: Kino Tuškanac (sve fotografije)
