Izložba Andrej Gaberi – Žena u javnom prostoru kroz vrijeme u muzeju Mimara, Rooseveltov trg 5, od 12.- 30. lipnja 2017.
Izložba je osmišljena kao kapela univerzalne ljubavi i kao prostor Božje prisutnosti. Suvremeni svijet je previše nestabilan, što naš razum ne može prihvatiti. Univerzalna ljubav nam može ponuditi renesansu humanizma. Na ovoj izložbi stvorit će se prostor u kojem će autor predstaviti skulpturalne intervencije ispred starih europskih sveučilišta u obliku modela, studija i velike plastike.
Andrej Gaberi je rođen je 1959. godine u Mariboru, gdje je proveo sretno djetinjstvo na obalama rijeke Drave i djedove stolarske radionice U Mariboru je pohađao srednju školu, a 1985. diplomirao na Visokoj tehničkoj školi građevinarstva. Kao dizajner je bio zaposlen u projektnom uredu. U suradnji s projektnim istraživačkim odjeljenjem na Visokoj tehničkoj školi u Mariboru u klasi prof. Boruta Pečenka i inž. Vukašina Ačanskog radi na konceptualno uokvirenim projektima, crtanju planova i proizvoda različitih modela za “Forma Viva” u betonu.
U to vrijeme počinje i dugoročna suradnja sa Ljevaonicom likovnih umjetnosti kod Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje u suradnji s njezinim profesorima savladava kiparske tehnike. Godine 1990., opredjeljuje se za samostalan rad. U svom ateljeu započinje obrađivati velike plastike iz gline i gipsa. Godine 1993. utemeljuje građansku inicijativu Harfističini stol. Od 2001. do 2007., izdaje mjesečnik, novine za nove međuljudske odnose u trećem tisućljeću pod imenom “ga BERI”, gdje također objavljuje kratke refleksije o svojim pogledima na društvene odnose.
Godine 2005. postavljena je njegova skulpturalna kompozicija MOST pred novim Jagielonskim sveučilištem, čime započinje rad na novom zajedničkom projektu starih europskih sveučilišta pod nazivom Evropski sveučilišni mostovi. Živi i radi u Ljubljani, Mariboru i Zagrebu. Darovao je brončane skulpture (skulpture i lijevanje) za Hrvatsku: godine 1995. bistu Miroslava Krleže u bronci za HNK Zagreb i godine 2009. veliko “Raspelo” u bronci za Zadar.
Uz dopuštenje: Muzej Mimara (sve fotografije)
