Sredinom lipnja ove godine Ministarstvo kulture objavilo je Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije, Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu.
Uz jedan grad iz Irske, jedan grad iz Hrvatske dobit će čast i priliku nositi ovu laskavu titulu. Osim dodjele naslova Europske prijestolnice kulture, grad pobjednik dobit će i novčanu nagradu u čast Meline Mercouri, grčke ministrice kulture koja je 1985. godine predložila ovaj projekt.
Jedan od gradova koji je službeno potvrdio svoju kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture za 2020. godinu jest Varaždin. Grad glazbe, baroka i cvijeća, s pedesetak tisuća stanovnika, s ponosom ističe svoje kvalitete i kulturni sadržaj. U Varaždinu djeluje pet javnih gradskih ustanova u kulturi među koje spadaju Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“, Galerijski centar, Gradski muzej, HNK u Varaždinu te Koncertni ured. O postupku početka kandidature Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu kulture razgovarali smo s gospodinom Raymondom Rojnikom, ravnateljem Koncertnog ureda Varaždin i voditeljem projekta kandidature Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu kulture za 2020. godinu.
Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe. Koji su po Vašem mišljenju zajednički kulturni aspekti koje Varaždin dijeli s Europom?
Za samo nabrajanje zajedničkih kulturnih aspekata bilo bi potrebno barem 20 stranica, a za opis jedna detaljna studija. Varaždin nikada nije bio drugo osim dijela Europe i s njom je sve dijelio, a za neke stvari moglo bi se reći da je Europa dijelila i dijeli s Varaždinom. Pozicioniranost Varaždina kao srednjoeuropskog kulturnog središta smještava ga u one gradove koji su iznjedrili veliki broj značajnih imena u kulturi Europe, kako umjetničkih, skladateljskih, reproduktivnih, slikarskih, tako i književnih velikana (Padovec, Köck, Kunc, Pospiš, Žmegač, Stančić, Režek i drugi.)
Naši festivali, kazalište, kreativci i reproduktivci zajednički su s Europom, a zajedničke su i kultura odijevanja, gastronomija pa i arhitektura.
S druge strane, po čemu je Varaždin jedinstven i poseban, što ga razlikuje od drugih?
Kulturološki i sociološki utjecaj raznih regija, kultura i svjetonazora kroz povijest dao nam je jednu, još dosad neiskorištenu dimenziju raznolikosti u izričaju koji je poseban i definira se kao varaždinština (spoj Zagorja, Podravine, Međimurja, Austrije, Mađarske). Bili smo posljednja crta obrane od Otomanskog carstva, trgovačko i vojno srediste i sve je to ostavilo tragove koje ćemo prezentirati u projektima za koje vjerujemo da će biti iznimno zanimljivi i nadasve posebni.
Na koji način će sama odluka o kandidaturi te eventualno imenovanje Varaždina kao Europske prijestolnice kulture doprinijeti kratkoročnom, a na koji način dugoročnom razvoju Varaždina i okolice u kulturnom kontekstu?
To je najvažnije pitanje. Naime, već pri samim pripremama za kandidaturu potaknuli smo komunikaciju, spajanje u sinergičnu zajednicu 4 županije i 10 gradova hrvatskog sjevera i da nije kandidature, godinama, možda desetljećima ne bismo shvatili kakav smo zapravo potencijal u turističkom, gospodarskom, kulturološkom i svakom drugom smislu.
Kratkoročno, bit ćemo najmanje 20 mjeseci u fokusu medija i javnosti čitave Europe kao grad kandidat i to ćemo i te kako iskoristiti (počinjemo s prezentiranjem već u Beču, Bratislavi, Italiji, Velikoj Britaniji…). Dugoročno, planiramo prijaviti projekte koji su u snažnoj sinergiji s turizmom i gospodarstvom koji će biti održivi i dugo nakon 2020. g. Kulturni sektor bit će ojačan višestruko, a da ne pričam o zamjetnom povećanju BDP-a zahvaljujući upravo povezanosti kulture, gospodarstva, kreativne industrije, poduzetništva i naravno, turističkog sektora.
Kakva su iskustva gradova koji su bili Europske prijestolnice kulture? Za one skeptične koji se boje što bi to značilo za Varaždin, postoji li i jedan negativan aspekt ili imenovanjem gradovi mogu samo profitirati u svakom pogledu?
Educiramo se i marljivo bilježimo sve detalje i iskustva gradova koji su bili Europska prijestolnica kulture, ali i onih koji ce to tek postati. Boravili smo u Pečuhu, Grazu, Mariboru i Košicama, slušali smo najodgovornije ljude za provođenje projekta i razgovarali sa stanovništvom. Odgovorno tvrdim da ne postoji ni jedan meni poznat negativan aspekt kandidature, a najmanje stečene titule EPK. Skeptičnih građana uvijek će biti, to je sasvim normalno pa čak i potrebno. Vjerujem da je u ovim teškim vremenima iznimno teško povjerovati u nešto tako veliko i pozitivno kao što je kandidatura i titula EPK i sve to mnogima će zvučati bajkovito i neostvarivo. No, isto tako smatram da je na nama odgovornost kvalitetne edukacije stanovništva, komunikacije sa svakim pojedincem, institucijom, udrugom, ustanovom, sa svima koji su zainteresirani ili će tek to postati. Zbog toga ćemo provesti niz predavanja, radionica i diskusija (bit ćemo otvoreni za sve 24/7, naš web bit će interaktivni panel), a poziv na suradnju i predlaganje otvoren je svima bez iznimke.
Autor: Vedrana Duić Loparić
