Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja

Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja naziv je izložbe autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se otvara u utorak, 20. prosinca u 19 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19.

Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja

Pismo je u civilizacijskom smislu najznačajniji izum čovječanstva. Na temelju njegove pojave dijelimo pretpovijest od povijesti, a prema sadašnjim saznanjima izumljeno je u pet odvojenih slučajeva u povijesti čovječanstva: u Mezopotamiji, Egiptu, dolini Indus, Kini i Centralnoj Americi. Nastanak pisma izravno je povezan s nastankom prvih civilizacija. Znak, pojam i riječ bili već za ljude kamenoga doba oblik komunikacije. Crteži spiljskih ljudi i jednostavni znakovi ne ostavljaju mjesta sumnji da se već tada bilježilo i zapisivalo sa svrhom komunikacije. Što je sve pismo, a što protopismo, što o nastanku pisma govore mitovi, što je značilo biti pisar u starom vijeku, antici i srednjem vijeku te koje su bile najstarije knjižnice svijeta govori nam izložba Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja.

post-scriptum-1

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Povijest značenja pisma promatra se od crteža u Altamiri do poruka koje je NASA 1977. godine na Voyageru 1 i 2 poslala potencijalnim izvanzemaljskim čitateljima. Izložba nas vodi kroz povijest pokazujući klinasto pismo, egipatsko, etruščansko, koptsko, indijska pisma, arapsko, hebrejsku kvadratu, feničko, kinesko, japansko, korejsko, tibetsko, linear A i B, latinsko, grčko te Brailleovo pismo.

Prolazeći kroz teme nastanka i razvoja pisma, i njegovih različitih oblika na istoku i zapadu, pa sve do tiskarskog stroja i prvih pisaćih mašina izložba nastoji povezati razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz pomoć spomeničke građe i ilustracija uz tumačenje tehnika i metoda pisanja. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama (Enigma), pisanje kao umijeće kaligrafije od staroegipatskog do arapskog i kineskog pisma. Ispričana je priča svakog od pisama o njegovom nastanku, estetici, i o pisarima – iznimnim ljudima koji su svoje znanje, ideje, maštu, stihove i povijesna svjedočanstva prenosili drugima, katkad prostorno i vremenski vrlo udaljenim čitateljima.

post-scriptum-2

Replika Gutenbergovog tiskarskog stroja

Za potrebe izložbe izrađena je replika potpuno funkcionalnog Gutenbergovog tiskarskog stroja koji je zamijenio pisanje knjiga rukom te donio kulturnu revoluciju. Posjetitelji imaju priliku vidjeti i repliku Misala po zakonu rimskoga dvora – prvu hrvatsku tiskanu knjigu, otisnutu svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Po prvi puta gledatelji će imati prilike vidjeti i kako izgleda Khipu – jedan od najstarijih sustava za bilježenje podataka kojeg su koristile drevne Inke.

Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima, “oblacima” i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam “rukopisa”, jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima.

post-scriptum-3

Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka 2017. Radno vrijeme: utorkom, srijedom, petkom i subotom od 10 do 18 sati, četvrtkom 10 do 20 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Uz dopuštenje: Arheološki muzej u Zagrebu (sve fotografije)

Facebook Like Button