U četvrtak, 15. 11. 2018. u 19.00 sati u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković (Rokov perivoj 4, Zagreb) otvara se samostalna izložba “Palmižana” akademskog kipara Petra Dolića. Izložba se može pogledati do 29.11. 2018. godine.
Palmižana
Kako bismo bolje razumjeli izložene predmete u muzejima pojavila se potreba za uspostavljanjem mnogo dinamičnije veze između prošlosti i sadašnjosti kroz interpretaciju predmeta pomoću novih materijala ili instalacijskom umjetnosti. Umjetnost i njezino značenje manifestiraju se unutar složenog komunikacijskog procesa koji se odvija između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Priroda samog umjetničkog djela i njegov sadržaj ovise o kontekstu, prostoru, postavu i značenju utisnutom u samo djelo. Doživljaj umjetnosti obuhvaća put od vizualne percepcije do mentalne konstrukcije slike doživljenog u umu promatrača. Prilikom doživljaja umjetničkog djela stvaraju se mentalne slike koje zapravo ne možemo niti nazvati slikama, s obzirom da su one nevidljive, odnosno ne možemo ih smatrati relevantnima jer kako ćemo dokazati da smo upravo to vidjeli vizualizirajući umjetničko djelo.
U suvremeno doba likovni umjetnici su u svoj kreativni proces počeli uključivati publiku. Interakcijom s umjetničkim djelom koja se stvara putem gledanja, čitanja i iskustva promatrača o predmetu koji je postavljen ispred njega dolazi do prenošenja značenja ili pružanja informacija o nastanku umjetničkog djela. Mentalne slike koje tada nastaju kod promatrača povezane su s memorijom autora i mogučnošću vizualizacije kod promatrača.
Skulptura Palmižana hrvatskog kipara Petra Dolića istražuje poimanje umjetničkog djela. Osnovni medij u kojem autor stvara je kamen koji je težak, hladan i krut. Suvremeni pristup skulpturi potaknuo je Petra Dolića da se okuša u novim materijalima te je za ovo djelo izabrao stirodur u kojem su oblici proizašli iz njega meki, prirodni, razigrani, lagani i emotivni. Autor nije ograničen kompozicijom već ona za njega predstavlja mogućnost beskonaćne nadogradnje.
Postavljena da lebdi u razini očišta skulptura Palmižana kod promatrača pobuđuje niz asocijacija koje su povezane sa životom na otoku. Mentalne slike koje se projiciraju prilikom promatranja Dolićeve Palmižane proizlaze iz autorovih snova, sjećanja, ideja i fantazmi poput bjeline kamena, zrna soli, meditacije, čipke ili podneva na otoku. Autorov je izbor da promatrač ima potpunu slobodu u pristupu skulpturi te da na temelju viđenog stvori mentalnu angažiranost potaknuvši stvaranje mentalnih slika pri analizi umjetničkog djela kod promatrača. Palmižana je autonomno umjetničko djelo oslobođeno popratnih informacija ili usmjeravanja promatrača u interpretaciji vizualno percipiranog.
No, koliko je u toj namjeri autor uspio ostaje nam da prosudimo na temelju doživljaja, interpretacije i spoznaje s kojom posjetitelj odlazi.
Lidija Fištrek
Petar Dolić, rođen u Travniku 1975. godine. Od 1976.godine živio je u Gospiću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1999. godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Šime Vulasa, a kao izbornu nastavu pohađao je ‘Medaljerstvo i malu plastiku’ u klasi prof. Damira Matušića.
Član je HDLU-a i ZUH-a. Do danas je izlagao na 55 samostalnih izložbi i 60 skupnih izložbi. Autor je brojnih skulptura na javnim prostorima ( ‘Tri sunca’ — uvala Vela lozna, Postira; ‘Podmornica ‘- Zagrebački velesajam; ‘ Brod na suhom ‘- Njemački park, kraj Boćarskog doma (ZG), ‘ Spomenik poginulim braniteljima’ u Labinu u sklopu Mediteranskog kiparskog simpozija, ‘ Jabuka ‘ u Crnom Lugu, u sklopu Goranske kiparske radionice Lokve…).
Osim navedenog, Petar Dolić je i autor ‘Večernjakove milenijske ruže’ , ‘Dekanskog lanca’ Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću. Dobtinik je brojnih nagrada (Sveučilišta u Zagrebu, I. nagrada na trijenalu hrvatskog akvarela, I. nagrada za spomenik Oluja 95, spomenik Pomorcu i pomorstvu u Rijeci, Nagrada galerije Forum, 1. nagrada za spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu Slavonski Brod, …). Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.
Predgovor: Lidija Fištrek
Fotografija: Nikša Lalin
