Arheološki muzej u Zagrebu, posudbom najdužeg i najvažnijeg sačuvanog teksta na etruščanskom jeziku, slavne Zagrebačke lanene knjige (Liber linteus zagrabiensis) sudjeluje u postavu velike međunarodne izložbe posvećene Etruščanima i njihovom jeziku, koju organiziraju Muzej Louvre, Museo dell’Accademia Etrusca e della Città di Cortona te arheološki muzej Henri Prades (Lattes – Montpellier).
Izložba, naslovljena “Les Étrusques en toutes lettres. Écriture et société dans l’Italie antique” (Etruščani u slovima – pismo i društvo u antičkoj Italiji), prvo će se postaviti u Francuskoj, u muzeju Henri Prades, od 17. listopada 2015. do 29. veljače 2016. godine, a zatim u Italiji, u Cortoni.
U postavu izložbe biti će objedinjeni i predstavljeni javnosti svi najvažniji etruščanski pisani spomenici, jedini sačuvani tragovi tog mrtvog i tajnovitog jezika kojeg još uvijek, unatoč svim naporima stručnjaka, slabo razumijemo. Na izložbi će biti izloženo preko 80 predmeta iz brojnih talijanskih muzeja (MAEC, Arheološki muzej – Piombino, Arheološki muzej – Arezzo, Nacionalni arheološki muzej – Firenca, muzej Guarnacci – Volterra, Arheološki muzej Umbrije – Peruggia, Nacionalni etruščanski muzej Villa Giulia – Rim, Kapitolinski muzej – Rim, Gradski muzej – Piacenza, Arheološki muzej – Chiusi, Gradski muzej – Orvieto, muzej Claudio Faina – Orvieto, Vatikanski muzej), a izložba će biti popraćena velikim katalogom u čijoj su pripremi sudjelovali vodeći europski etruskolozi.
Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis) predstavlja rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika na svijetu i jedini je očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu. Riječ je o svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u svezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima. Tekst je po nekim interpretacijama napisan u Italiji, domovini Etruščana, ali ima i mišljenja da je napisan u Egiptu, zemlji u kojoj je spomenik kupljen u 19. st. U doba kada natpis više nije služio prvotnoj liturgijskoj namjeni “knjiga” je bila izrezana, a nekoliko je lanenih traka poslužilo nepoznatom mumifikatoru za povijanje mumificiranog tijela pokojnice (tzv. Zagrebačka mumija).
Uz dopuštenje: Arheološki muzej (sve fotografije)
