Ukrašavanje zidova i (ne)napuštenih zgrada za neke je umjetnost dok je za druge vandalizam. Riječ je o grafitima – kreativnim izrazima pojedinaca. Ponekad se radi o pravim umjetničkim djelima, dok ima slučajeva da su oni odraz čiste zloće i dosade pojedinaca.
Što su grafiti?
Postoje razne vrste i oblici grafita. To mogu biti citati osoba, slova i slično, a mogu biti i razne slike, odnosno likovni izražaji.
Često grafiti na jedan duhovit način progovaraju o vremenu u kojem živimo i stanju u kojem se svijet u tom trenutku nalazi.
Upravo iz tog razloga, ne može se reći da su oni isključivo i samo vandalizam jer to nije istina. U brojnim gradovima angažirani su umjetnici koji svoja umijeća osim na papir i platna prenose i na kamen, cigle i beton na javnim prostorima.
Uzmimo za primjer Zagreb gdje su zid Hrvatskih željeznica u Branimirovoj ulici umjetnici oslikali i dali mu život. Umjesto sivila taj je zid donio boje i unio život u ovu prometnu ulicu.
Ukupne dužine od nešto više od 150 metara i visine od 3 metra zid je bio svojevrsno ruglo, dok je danas primjer dobro ispunjenog slikarskog platna na otvorenom.
Drugi je primjer aktivnost udruge iz Slavonskog Broda koja se zahvaljujući organizaciji „SB Graffiti Fest“-a i svojeg kreativnog rada našla i u jednom osnovnoškolskom udžbeniku kao primjer dobre prakse.
Banksy
Jedan od poznatijih umjetnika koji se bavi grafitima je Banksy. Iako se ne zna točno tko je on, svi koji su imalo upućeni u grafite čuli su za njega i njegova djela u kojima progovara o kapitalizmu i vremenu u kojem živimo.
U njegovim je djelima satira izmiješana s bojom i likovima. Sa svojim radom počeo je krajem devedesetih, a aktivan je još i danas. Njegova djela krase brojne gradove, a imao je i nekoliko izložaba.
Izdao je i nekoliko knjiga sa svojim grafitima, a bio je i inspiracija brojnim autorima.
Ulična umjetnost
Ne moraju grafiti uvijek biti „teški“ i progovarati o teškom stanju u svijetu, oni mogu biti i izvrstan spoj kreativnosti i humora. U svijetu postoje razni primjeri kad su cijevi, ograde, kanalizacija, biljke i slično ukomponirani u priču.
Upravo tad spoj kreativnosti i humora dostiže svoj vrhunac, boji svijet oko nas i daje mu jedan drugi smisao. To nije crni humor, već je to humor koji se budi u očima umjetnika koji ga onda uobličuje kako bi ga prilagodio svima, i onima koji su prezaposleni da bi to sami uočili i onima koji na žalost tu sposobnost nikada nisu ni imali.
Bilo da se radi o rešetkama, bršljanu, satelitskim tanjurima ili pak sivim zgradama s nekoliko cijevi, sve to može poslužiti kao izvrsno platno koje baš takvo netaknuto i neugledno jednom kreativcu daje krila i otvara mogućnost za stvaranje umjetničkih djela.
Dajmo pojedincima priliku, nekoliko sprejeva i mogućnost da puste mašti na volju i tada će se i nekadašnji vandalizam pretvoriti u umjetnost.
Autor: Vedrana Duić Loparić
