Davor Zdjelarević, jedan je od prvih hrvatskih vinara koji je započeo ozbiljnu proizvodnju i brendiranje hrvatskih vina. Ono u čemu je zasigurno prvi je zapravo etiketiranje njegovih vina još davnih devedesetih. Tada je to bilo iznimno komplicirano i tim etiketiranjem stvorio je ono što bismo danas nazvali brand. Upravo je on postavio, može se reći, neke ljestvice u klasifikaciji kvalitete hrvatskih vina i opet prvi nedavno uspostavio brand difuzne vinarije Zdjelarević.
W: Pokrenuli ste vrlo inovativan projekt u kojem već aktivno sudjelujete. Konkretno radi se o prvoj difuznoj vinariji. Možete li nam ukratko opisati o čemu se točno radi?
U početnoj fazi privatnog hrvatskog vinarstva od 1985. godine u vinarstvu sam ostvario stvarno sve što si čovjek može željeti. Naslijedivši 1989.godine obiteljsko imanje u Brodskom Stupniku, 1991. godine supruga i ja započeli smo našu investiciju. S našim kćerkama Injom i Klarom 1997.g. napustili smo Zagreb gdje smo živjeli i u periodu od 2003.g. posadili 15 hektara novih vinograda te uz hotel i restoran izgradila jednu od najatraktivnijih malih vinarija u Slavoniji i Hrvatskoj. Do 2014. Posadili smo dodatnih 25 hektara vinograda ( ukupno 40 hektara )
U jesen 2014. godine, nakon trideset godina predanog rada i odricanja ( realno na pola životnog puta) analizom učinjenog, uvažavajući našu obiteljsku situaciju te buduća htijenja i potrebu, stvorili smo zaključke koji su uvjetovali našu novu životnu odluku. Na iznenađenje mnogih odlučili smo prodali našu materijalnu imovinu, naše imanje u Brodskom Stupniku…, zadržavši u cijelosti vlasništvo obiteljskog vinskog Branda Zdjelarević. Nakon godinu dana odmora i kreativnog promišljanja kreirali smo i naš novi životni projekt „PRVU DIFUZNU VINARIJU U HRVATSKOJ„.
To je projekt u kojem smo uspostavili proizvodnju novih limitirani serija visokokvalitetnih vina pod brandom vina Zdjelarević koja se proizvode širom hrvatske i regije ( Sloveniji, Bosni i Hercegovi, Makedoniji i Srbiji ) koristeći tom projektu zbir svih osobnih i zajedničkih enoloških i tržišnih iskustava i znanja kolega vinara u čijim se vinarijama predmetne vina produciraju. U svakom pogledu to je veliki izazov i zadovoljstvo rada u stvaranju naših novih kreacija. Dobro razrađenom strukturom zaštićenih pod brandova: KLINK@, Spcial edition, ZWS, Nagual i Grof s prodajom u cijeloj regiji i nadalje ćemo stvarati izazove za nepca sve zahtjevnijih potrošača.
W: Da li vinari trebaju biti u stanju kontinuiranog učenja i prilagođavanja vremenskim, tržišnim i svim ostalim utjecajima koji utječu na njihov krajnji proizvod?
Osim činjenice da ja današnje hrvatsko vinarstvo kroz trideset godina od svojih početaka doživjelo veliku kvalitativnu evoluciju, današnja konkurencija i zahtjevi tržišta svakako zahtijevaju komplementarna znanja. Razvoj industrije enoloških pomagala nameće nam potrebu svakodnevnog učenja da bismo sve ono što nam se nudi znali valorizirati i mudro koristiti. Različiti tehnološki pristupi daju nam brojne mogućnosti kreacije. Ako dobro baratamo znanjima, primjena tehnologija daje nam mogućnost izričaja kojima svaki vinar sukladno osobnom iskustvu, znanju i kreativnosti može definirati svoj osobni stil vina.
Intenzivnom diverzifikacijom tržišta, rastom potrošnje i edukacijom samih potrošača vinari se nalaze u situaciji da jako dobro moraju osluškivati potrebe tržišta ne bi li svojim proizvodima bili aktualni tržišnim trendovima koji se mijenjanju. Takvom pojavnošću došli smo do interakcije proizvođača i potrošača u kojoj se proizvođači nameću svojom osobnošću kreacije i tržišne komunikacije dok potrošači svojim sudom postaju tržišni analitičari i kritičari, samim time pomalo i kreatori.
U ovoj igri aktivni sudionici i kreatori vinske scene su i trgovci sa svojim interesima, pa i oni danas imaju ogromnu ulogu. Naposljetku tu su i brojni novinari i blogeri i njihova je uloga dobro došla ako su ne zavisni, ne pristrani i objektivni sudionici u toj komunikaciji.
W: Koji je vaš današnji izbor u odabiru sortimenta i kako procjenjujete kvalitetu grožđa kod vaših dobavljača partnera s kojima zajedno radite?
Autohtoni hrvatski sortiment (Graševina, Malvazija, Pošip, Plavac, Babić …, kao i autohtone sorte u našoj regiji ) osnova su našeg interesa i odabira za vina koja želimo proizvoditi. Željeni stilovi vina drugi su parametar kojim se vodimo kada govorimo o kvalitativnom odabiru i selekciji grožđa od kojih proizvodima naša vina. Hvala bogu našim današnjim načinom rada mi više nismo u situaciji da nešto moramo, proizvodimo smo u situaciji kad su zadovoljeni zadani standardi i kvalitativni uvjeti koji garantiraju željenu kvalitetu proizvoda.
W: Pristupi mogu biti različiti, na koji način pokušavate probrati vina, vidite li odmah jelo ili priliku u kojoj bi ste poslužili neko vino ili imate neke druge parametre?
Kompleksno pitanje. Kao proizvođač uvijek pristupam analitički a odlučujem istovremeno iskustveno i intuitivno. Nastojim zadovoljiti trend ali ipak biram proizvoditi ona vina koja meni čine izazov u vječnoj borbi dokazivanja mojih enoloških kreacija spram konkurencije. Kao potrošač i prije svega veliki hedonista uvijek vidim dobru hranu uz vino. Iako postoje zadani standardi u sljubljivanju jela i vina novi izazovi sljubljivanja individualnog su karaktera. Tu je ipak dozvoljena sloboda izbora pa se tako i sam odnosim prema tome. Stvar odabira stvar je raspoloženja i trenutka!
W: Kako uspijevate kao čovjek koji ima izvježbano i osjetljivo nepce prenijeti kompleksnost okusa na osobe koje nisu na takvom nivou?
To je naša misija i vječiti izazov. Našom komunikacijom u promociji naših proizvoda, unošenjem naše strasti u tu komunikaciju prijenosa znanja na potrošača prenosimo i našu strast stvaranja, a upravo to i je naša misija. To su pravi izazovi u našem poslu i upravo taj i takav pristup čini nas jedinstvenim u poslu kojim se bavimo. Mi prenosimo strast i energiju stvaralaštva i ona se nalazi u svakom našem proizvodu. U tom procesu i interakciji potrošači rastu i uživaju zajedno se nama.
W: Pod uvjetom da se radi o istoj sorti grožđa, sličnim meteorološkim uvjetima, jednakim uvjetima prerade može li se po okusu prepoznati vino iz različitih geografskih područja tipa: španjolske, Portugala, Italije, Hrvatske?
Naravno, već sve ptice na grani znaju što je teroar. Uz sve druge dobre preduvjete, osim kvalitete grožđa i dobrih enoloških postupaka osnovnu različitost vina čini upravo teroar tj. mineralni sastav tla. Ta je različitost tolika da ona vijek značajno utječe na karakter vina, i upravo ona formira taj presudni dio identiteta pojedinog područja: regije, vinogorja i mikro lokacije. Taj proces stvaranja identiteta spram regije ili mikro lokacije, nakon što je verificiran od stručnjaka i kvalitativno valoriziran kroz kontinuitet kvalitete i standarda koje su definirali sami proizvođači, danas vinarima daje snažan marketinški alat. Struktura tržišne valorizacije regije, vina i vinara danas počiva na svim tim elementima. Ja volim reći da je karakter vina kompleksna stvar, a njega čini stvaralačka sinergija koja je odraz karaktera: sorte, tla, sunca i čovjeka!
W: Mogu li hrvatska vina danas biti konkurentna na hrvatskom i svjetskom tržištu s obzirom na rascjepkanost i malene količine?
To je dobro pitanje. Prvenstveno potrebno je razumjeti koji su današnji gabariti hrvatske produkcije u odnosu na stvarnu potrošnju na domaćem tržištu i koji je njen udio u odnosu na cijelu svjetsku produkciji i potencijale pojedinog tržišta.
Iako trenutno ne baratamo točnim brojkama prema tržišnim kretanjima nakon višegodišnje revitalizacijske ekspanzije lako je zaključiti da je hrvatska produkcija za domaće tržište već dosegnula zasićenje. Realan odraz toga su i cijene koje svakodnevno i dalje padaju. Da mi je netko prije trideset godina kada sam s velikim entuzijazmom započeo moj vinski biznis rekao da će 2016. godine, litra vina koštati i manje od kuglice sladoleda ili jedne kile malo boljeg kruha, da ne govorimo o monopolizaciji tržišta maloprodaje i Horeca te upliva i uloge velikih trgovačkih centara koje uvjetima kupoprodaje koje nam nameću, vjerujte mi nikada tomu ne bih vjerovao.
Ipak to je naša današnja stvarnost, istovremeno to je i stvarnost opće pojavnosti svjetskog vinskog tržišta koje u nemilosrdnom rastu produkcije i konkurencije nema pravog odgovora na opstojnost ovoga naoko prekrasnog zanimanja i iznosa. Opća globalizacija tržišta donosi sve ono što smo smatrali ne mogućim, a u tom procesu hrvatska nažalost ima malo šanse.
Postali smo preveliki sami sebi, a u svjetskim razmjerima predstavljamo tako malo da ne možemo utjecati gotovo na ništa. Ostaje nam još jedino naša vlastita evolucija da trenutno shvatimo te realnosti. Hrvatska danas može njegovati butik proizvodnju vina s isticanjem vlastitih različitosti i autohtonog sortimenta. Vina moramo nastojati dobro prodati na vlastitom pragu i užoj regiji koja nas dobro poznaje. Tako možemo, a već i jesmo, otvoriti vrata pojedinim spretnim vinarima da prodaju po koju bocu, paletu ili kontejner vina ukrašavajući mozaik svjetske vinske scene.
W: Budući ste osoba puna vrlo konkretnih i odličnih ideja, primjerice prvi ste vinar u Hrvatskoj koji je realizirao prepoznatljivu brendiranu etiketu na tržištu. Da li nam možda možete otkriti poneku ideju koju planirate za budućnost?
Hvala na pitanju, ideja mi ne nedostaje. Projektom prve difuzne vinarije u Hrvatskoj moja nova ideja i inovacija već se ostvaruje. Naravno nije ona jedina no ovaj tren za mene je u svemu prioritetna dok su u pripremi još dva značajna projekta: Web prodaja uz kratke vidio recenzije isključivo malih i rijetkih serija vina ne dostupnih u širokoj prodajnoj mreži i vinoteka, kako naših tako i vina naših partnerskih vinarija te projekt regionalne burze vina u rinfuzi koji ćemo aktivirati ove jeseni.
Autor: Diana Mikloš
