Na velikoj Milenijskoj izložbi (1896.) u Budimpešti hrvatski su umjetnici izlagali u zasebnom montažnom paviljonu čiji su željezni kostur planirali prenijeti u Zagreb nakon završetka izložbe (preskačem imena arhitekata i graditelja u obje sredine).
Umjetnički paviljon u Zagrebu otvoren je izložbom „Hrvatski salon“ 15.prosinca 1898. u srcu Lenucijeve „zelene potkove“ i od tada svojom veličinom i unutarnjim uređenjem budi ushit i „strah“ umjetnika koji su u njemu izlagali.
Rekoh „izlagali“ jer je potres u proljeće 2020. zatvorio njegova vrata, pa ga se tek moglo obilaziti. Posljedica nemogućnosti izlaganja u zgradi dovelo je do ciklusa „Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona“ i „Virtualne galerije“.
U godini 2023. osmišljen je program pod nazivom „125 godina Umjetničkog paviljona – Izmještanje“ u kojem će se, osim višegodišnjih kustoskih i umjetničkih istraživanja, organizirati i izložbeni program izvan matičnog prostora pa će izložbe „disperzirati po gradu“ (Irena Bekić).
Prva „vanjska“ intervencija već se neko vrijeme nalazi na fasadi Glavnog kolodvora gdje je Neli Ružić pomoću neonske rasvjete napisala „Prekasno je za odustajanje“ (u šali bih mogla reći da zvuči obećavajuće i prijeteće).
Nastavak njezine izlagačke djelatnosti je izložba pod naslovom „Timescape – vremenski obzor“ (16.2.-10.3.) u Hrvatskom inženjerskom savezu u palači Vranyczany (Berislavićeva 6) u suradnji s 90-60-90/Platforma za suvre-menu umjetnost (kustosica Irena Bekić s Marijanom Stanić).
„Lenucijeva potkova“ obuhvaća, uz nekoliko „zelenih“ trgova i Botanički vrt PMF-a koji je već postao omiljeno izlagačko mjesto pa će se u njegov hortikulturni svijet uključiti i SofijaSilvia (Silvia Potočki) sa svojim fotografijama (15.4-15.6., kustosica Irena Bekić).
Istraživačko – izložbeni kustoski projekt Jasminke Poklečki Stošić i Sandre Križić Roban pod nazivom „Rasvijetljena soba – ženska fotografska praksa“ preispitat će „povijest ženske fotografije uvjetovane društvenim konteks-tima“ i rezultate izložiti u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ (25.10.-25.11.).
Grad Zagreb posjeduje brojne zapuštene i napuštene prostore pa je takav i u Jurišićevoj 1a (još se može vidjeti natpis „cvjećarnica“) koji će biti pretvoren u zamjenski prostor Paviljona (očekuje se u proljeće 2023.) i u kojem će se nakon otvorenja postaviti ambijentalna višedijelna instalacija Kate Mijatović „Snovi za buđenje“ (kustosica Jasminka Poklečki Stošić).
Plakati izložbi održanih u Umjetničkom paviljonu od 1945.-1975. čine „do sada javnosti nepoznatu zbirku izložbene dokumentacije“ pa će ih se u spomenutom zamjenskom prostoru moći vidjeti od 15.12.2023.-15.1.2024. (kustosica Nikolina Hrust).
Osim nabrojenog, u sklopu ovo-godišnjeg programa planiraju se predavanja, tribine i manje studijske izložbe. Sve u skladu s porukom na fasadi glavne zagrebačke željezničke stanice.
Fotografije unutrašnjosti: Umjetničkog paviljona Sanja Bistričić Srića
Fotografija rada na zgradi Glavnog kolodvora: Neli Ružić
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
