Razgledajte na otoku Hvaru ovog ljeta izložbu o istaknutom Hvaraninu i hrvatskom iseljeniku Ivanu Vučetiću, izumitelju daktiloskopije.
U godini velike obljetnice – 150 godina organiziranog turizma u Hvaru i povodom 160 godina od rođenja Hvaranina i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, Grad Hvar i Hrvatska matica iseljenika otvorili su izložbu IVAN VUČETIĆ, Foranin sa svjetskom adresom.
Samo otvorenje upriličeno je 20. srpnja u gradskoj Lođi, na sam rođendan našeg izumitelja.
Izložbom će se prikazati multimedijalni projekt „Vučetić/Vucetich“ autorice prof. Ljerke Galic, rukovoditeljice Odsjeka iseljeničke baštine pri Hrvatskoj matici iseljenika, nastao pred 10 godina (tada uz svesrdnu pomoć Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore te gradova domaćina) u prigodi obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića rođenog u Hvaru (tadašnjoj Lesini) na otoku Hvaru 1858., umrlog i pokopanog u Argentini 1925. godine.
Eksponati za izložbu (predmeti i dokumentacija) posuđeni su iz policijskog muzeja argentinskog grada La Plate koji je i osnovan nakon što je svu svoju ostavštinu Ivan Vučetić poklonio tom gradu te bio prvim direktorom nekoliko mjeseci prije svoje smrti.
U izložbenom paviljonu, tlocrtne derivacije papilarne linije otiska prsta autora arhitekta Davida Lušičića u 16 postamenata izložena je građa iz života i postignuća Ivana Vučetića: istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je 4 osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk te lijevu i desnu zamku, te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića (i životinje, naime, i biljke imaju papilarne linije).
Sprava, koju je nazvao „Daktilonom“ u središnjem postamentu, zorno predočava tipove otisaka i za svaki prst lijeve i desne ruke točno pokazuje tip otiska.
Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Počela se primjenjivati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires 1892. po krvavom otisku u čuvenom „Slučaju Rojas“, koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku te dokazom oslobodio krivooptuženog.
Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika te je bio glazbeno obrazovan: u austro-ugarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar (za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao Policijski orkestar, uz to što se bavio humanitarnim radom i potpomagao obitelji policijskih službenika.
U svojoj drugoj domovini Argentini gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Juan Vucetich vrlo je cijenjen i poštovan, a u Hrvatskoj je izložba 2008. obišla gradove: Zagreb, Pulu, Opatiju, Hvar, Split, te Trst i Milano, sve one koji su posredno ili neposredno bili vezani uz njegov život u doba Austro-ugarske monarhije. Prilikom pristupanja Europskoj uniji izložba je predstavljala Hrvatsku u Palači pravde u njemačkom gradu Muenchenu 2013.
Hrvatska pošta po prvi puta je 2008. izdala je prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata.
U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe.
I oni će kao i do sada rado sudjelovati i pri otvorenju publici po želji uzimati otiske prstiju koje će moći ponijeti za uspomenu.
Uspjeh projekta „Vučetić/Vucetich“ pribavio je autorici Ljerki Galic „Plaketu grada Hvara“ koja joj je uručena 2009. godine.
