Izložba POST SCRIPTUM: povijest i značenje umijeća pisanja u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Kroz više od stotinu izložaka iz bogatog vlastitog fundusa te od stranih veleposlanstava i muzejskih institucija posuđenih tekstova i natpisa izložba Post scriptum prikazuje razvoj ljudske svijesti te razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda te vještine od Mezopotamije, Egipta i Kine do centralne i južne Amerike.
Autori Igor Uranić i Filip Beusan vode nas kroz povijest najznačajnijeg izuma u povijesti čovječanstva. Od crteža u Altamiri do NASA-inih poruka na Voyageru, od klinastog pisma do modernih računala, pismo i pisanje prikazuju kao komunikaciju, umijeće, ali i kao sredstvo za sakrivanje važnih podataka šifriranjem. Ispričana je priča svakog od pisama – od klinastog, egipatskog, etruščanskog i koptskog pa sve do latinskog i grčkog – pratimo priču o njegovom nastanku, estetici , a saznajemo nešto i o pisarima – tim iznimnim ljudima koji su veći dio povijesti svoje znanje, ideje i maštu prenosili drugima kroz stihove i povijesna svjedočanstva.
Centralno mjesto na izložbi zasigurno predstavlja potpuno funkcionalna replika pravog Gutenbergovog tiskarskog stroja – tehnološke revolucije koja je zauvijek promijenila svijet. Uz faksimil izdanje originalne Gutenbergove Biblije, Hrvojev misal kao najljepši rukopis na glagoljici te brojne knjige i spomenike iz HAZU-a, japanskog i egipatskog veleposlanstva te Konfucijevog instituta i zagrebačke Židovske općine, Arheološki muzej u Zagrebu po prvi puta izlaže i egipatski papirus na hijeratskom pismu te pečate s klinastim natpisima iz Mezopotamije – predmete koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti.
Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima “oblacima” i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam “rukopisa”, jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima
Uz dopuštenje: Arheološki muzej u Zagrebu (sve fotografije)
