Čuveni odgovor Sir Winstona Churchilla na pitanje što čini da je u poodmakloj dobi još uvijek u tako dobroj formi bio je „No sports!“
Ta često citirana izreka u međuvremenu je potvrđena znanstvenim studijama. Sportske aktivnosti kojima se sve češće i rekreativni sportaši bave u natjecateljskoj formi koja ih dovodi do njihovih krajnjih fizičkih granica, mogu biti dvosjekli mač za organizam.
Može li sport štetiti?
Dobrobiti sportskih aktivnosti su višestruke i općepoznate. Ono jednako važno, a o čemu se nerado priča i često uzrokuje nelagodu kod sportaša i rekreativaca je činjenica da sport može štetiti. Preintenzivni trening može imati potpuno suprotni učinak koji može dovesti do zakazivanja imunosnog sustava.
Visoki stupanj napora može smanjiti prokrvljenost probavnog trakta do čak 80%. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da se jednako toliko, 80% imuniteta nalazi u crijevima.
Iz tog razloga mnogi se sportaši žale na razne tegobe koje se javljaju nakon razdoblja većih fizičkih opterećenja.
Nakon intenzivnih natjecateljskih faza dolazi do povećane učestalosti infekcija dišnih puteva i do 100%, a pored uobičajenih stanja iscrpljenosti javljaju se i simptomi koji se dosad nisu dovodili u vezu sa sportskom aktivnošću – probavni problemi.
Što kaže znanost?
Naša crijevna sluznica najveća je kontaktna površina s okolišem. Jedna od njezinih najvažnijih funkcija je sprječavanje prodiranja toksičnih tvari u unutrašnjost organizma.
Istraživanja su pokazala da dugotrajno fizičko opterećenje dovodi do polagane devastacije crijevne barijere, pri čemu crijeva postaju propusna. Ovaj sindrom propusnih crijeva (leaky gut) dovodi do propuštanja patogenih mikroorganizama u krvotok te njihovo kolanje organizmom. Uslijed toga mogu nastati različite vrste zdravstvenih tegoba.
Uz dopuštenje: PR365 (sve fotografije)
