Divovi koji nikada ne zaboravljaju – sve što niste znali o svijetu slonova, najplemenitijih stanovnika našeg planeta

Jeste li znali da su slonovi jedini sisavci koji ne mogu skočiti, ali zato posjeduju emocionalnu inteligenciju i pamćenje koje nadilazi gotovo sve stanovnike životinjskog carstva? Ovi fascinantni “nježni divovi”, koji stoljećima dominiraju prostranstvima Afrike i gustim prašumama Azije, danas su više nego ikada u središtu pozornosti ljubitelja prirode i putovanja.

Dok nas njihove impresivne kljove i višenamjenske surle ostavljaju bez daha, slonovi se suočavaju s dramatičnim izazovima – od klimatskih promjena do gubitka prirodnih staništa.

U ovom članku vodimo vas na putovanje kroz povijest i biologiju triju preostalih vrsta: afričkog savanskog, afričkog šumskog i azijskog slona. Otkrijte nevjerojatne činjenice o njihovom društvenom životu u matrijarhatu, tajnama njihove komunikacije i razlozima zašto je njihovo očuvanje ključno za ekosustav našeg planeta.

Saznajte zašto su slonovi puno više od najvećih kopnenih sisavaca – oni su čuvari bioraznolikosti i simboli mudrosti koje vrijedi upoznati izbliza.

Najveći živući kopneni sisavci u današnje vrijeme su slonovi, a tijekom pleistocena širom svijeta bilo je rasprostranjeno više od tristotinjak vrsta. Zbog naglih klimatskih promjena većina vrsta je izumrla jer se nisu uspjeli prilagoditi na razne promjene dok se danas živuće vrste slonova sukobljavaju s drugačijim problemima poput krivolova, uništavanja staništa i korištenje slonova za cirkuske izvedbe.

Njihov opstanak drastično je ugrožen, a mnoge volonterske udruge pokušavaju spasiti slonove i njihova prirodna staništa.

Osnovne stvari o slonovima

Slonovi su najveći živući kopneni sisavci i pripadaju redu surlaša. Imaju glatku kožu, malene oči te glavu s plosnatim čelom i velikim ušima koje im omogućavaju odličan sluh. Osjet vida im je slabo razvijen za razliku od osjeta sluha koji dominira. Njihove noge su visoke s plosnatim i širokim stopalima, a kada ih se gleda sa strane izgledaju kao veliki stupovi. Svi slonovi imaju rilo ili surlu koje je nastalo produženjem gornje usne i nosa, a funkcija surle je mnogostruka. Slonovi se pomoću nje hrane, piju, služi im za pomicanje teških predmeta, za opip ili za prekrivanje kože u toplim razdobljima. Još jedna zanimljiva karakteristika koja pripada samo slonovima su kljove odnosno dva vanjska gornja sjekutića. Svi slonovi su biljojedi, a pola dnevnog vremena provedu u traženju hrane.

Koje vrste slonova postoje?

Današnje živuće vrste obitavaju na afričkom i azijskom kontinentu. Nastanjuju staništa poput savana, kišnih šuma, močvara, morskih obala i planinskih dijelova. Postoje dvije vrste slonova, afričke vrste i azijska vrsta. Prema znanstvenim stručnjacima postoje tri vrste slonova, a to se sljedeće: afrički savanski, afrički šumski slon i azijski slon. Najveće vrste slonova pripadaju afričkim savanskim, a mogu doseći težinu od 7 tona i visinu od 3 m. Po veličini potom slijedi afrički savanski te azijski slon. Azijske vrste slonova naseljavaju travnjake, šikare i šume u JI dijelovima Azije.

Slonovi su društvene životinje

Slonovi su godinama kroz povijest vezani za ljude, a koristili su ih u razne svrhe poput transporta, radne snage, u društvenim ritualima ili kao životinje u cirkusu. U njihovom životu dominira matrijarhat odnosno glavna i najstarija ženka je vođa slonovske obitelji. Što se tiče razmnožavanja, najbolji borac dobiva pravo parenja sa svim spolno zrelim ženkama u krdu. Općenito vrijeme razmnožavanja slonova započinje u 20-oj godini, iako je spolna zrelost za svakog slona drugačija. Između njih je izražena međusobna zaštita, uzajamna predanost i briga za mlade sloniće iako pojedine ženke u krdu nisu majke. Slonovi svoje mladunče nose između 18 i 22 mjeseca.

Autor: Marina Jakšić