Hrvati znaju što je zdravo, ali teorija i praksa se ne vole – kako uskladiti želje i stvarnost na tanjuru!

Svi mi to radimo jer znamo da bi jabuka bila bolji izbor od onog čipsa uz seriju i da bi varivo na žlicu bilo sretnije rješenje za naš želudac od brzinske pizze.

Dok nas bombardiraju vijestima o porastu debljine i karcinomu debelog crijeva koji su usko povezani s kvalitetom prehrane, postavlja se pitanje znamo li doista što znači hraniti se pravilno. Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pokreću novu sezonu edukativne kampanje Safe2Eat. Fokus ove godine po prvi put stavljaju na stvarne prehrambene potrebe organizma.

Što kaže statistika i kako stojimo u odnosu na susjede

Istraživanje Eurobarometra iz 2025. godine pokazalo je da Hrvati imaju peticu iz teorije jer gotovo svaki drugi ispitanik vidi voće i povrće kao temelj prehrane. Zanimljivo je da mlađe generacije kod nas sve više teže povećanom unosu proteina i organske hrane dok stariji građani češće naglašavaju važnost smanjenja unosa soli i ultraprerađene hrane.

Ako pogledamo preko granice prema našem najbogatijem susjedu Italiji, vidjet ćemo da oni svoju mediteransku tradiciju drže kao sveto pismo pa se tamo i dalje troši znatno više maslinovog ulja i svježih plodova mora nego kod nas.

S druge strane u susjednim zemljama koje se statistički bore s nižim primanjima i financijskim izazovima, fokus je često na tradicionalnoj i zasitnoj hrani koja je cjenovno dostupnija ali nutritivno siromašnija.
Upravo financijske mogućnosti igraju veliku ulogu i u Hrvatskoj jer podaci pokazuju da građani s financijskim ograničenjima rjeđe ističu važnost smanjenja šećera i loših masti u odnosu na stabilnije skupine.

Recept za zdravlje i koliko je to zapravo porcija

Hrvoje Hefer iz HAPIH-a podsjeća da pravilna prehrana nije univerzalna kategorija jer ona ovisi o dobi, spolu i razini tjelesne aktivnosti svakog pojedinca. Stručnjaci ipak daju jasne smjernice koje možemo uvesti u rutinu odmah kako bi popravili krvnu sliku i razinu energije.

1. Ciljajte na tri porcije povrća i dvije porcije voća svakog dana čime osiguravate dovoljno vlakana i vitamina
2. Vratite varivo na stol jer su takva nutritivno vrijedna jela često zapostavljena posebno među muškarcima
3. Birajte lokalno i sezonsko jer tako dobivate najsvježije namirnice dostupne u vašem okruženju
4. Pazite na unos cjelovitih žitarica uz redovitu konzumaciju ribe i orašastih plodova
5. Od mesa bi prednost trebalo dati peradi ili nemasnom crvenom mesu

Safe2Eat kao vaš vodič kroz šumu informacija

Ova se kampanja provodi u čak 22 europske zemlje uključujući naše susjede Mađarsku i Sloveniju. Cilj je pretvoriti složene znanstvene spoznaje u praktične i jednostavne savjete koje svatko može primijeniti dok stoji ispred police u trgovini. To uključuje bolje razumijevanje aditiva, aroma i alergena koji se nalaze u našoj hrani.

Ako želite čuti što o svemu kažu domaći i svjetski stručnjaci poput Nikolausa Kriza iz EFSA-e, posjetite nadolazeću konferenciju FOODCOOLTOUR u Osijeku potkraj travnja. Ključ je u ravnoteži i raznolikosti a ne u strogim restrikcijama koje ionako nitko ne voli. Počnite s jednom malom promjenom već danas jer svaka informirana odluka doprinosi vašem dugoročnom zdravlju.

EFSA i HAPIH educiraju i donose praktične savjete građanima – Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokreću novu sezonu edukativno-informativne kampanje Safe2Eat

Tekst: Vanja Marić uz dopuštenje Komunikacijski ured