Današnje legendarne životinjske vrste odlikuje iznenađujuća, a često i šokantna prošlost, primjerice znate li da su kitovi hodali?
Evolucija se neobično poigrala sa životinjskim kraljevstvom
Dinosauri su se pretvorili u ptice, dok su slonovi narasli daleko iznad svoje izvorne visine.
Krokodili su se kretali brzo poput hrtova, slonovi su bili veličine zečeva 
, a kitovi koji su lutali kopnom na četiri noge?
Čudesna i divna životinjska stvorenja otkrivena su na temelju njihovih fosila, i to pomoću vrhunske 3-D tehnologije, ali jednako tako treba podsjetiti da bi, zbog klimatskih promjena, tisuće vrsta mogle izumrijeti u tren oka.
U ovom članku saznajte više o neobičnim prethodnicima nekih od legendarnih životinjskih vrsta
OVDJE saznajte kakva je “luda” Antarktika i zanimljivosti koje će vas iznenaditi!
Krokodili-biljojedi i krokodili nalik na hrtove
Prvi su krokodili, koji su živjeli prije 230 milijuna godina u kasnom trijasu – poznatiji pod nazivom poposauri – željeli izgledati baš poput dinosaura.
Hodali su na dvije noge te bili nemilosrdni i brzi. Međutim, ipak su bili sporiji od pripadnika vrste Sphenosuchia, malenih, duguljastih četveronogih stvorenja koji su svojim stasom i brzinom nalikovali današnjim hrtovima, no zapravo su jedan od prvih predaka krokodila.
Prije 150 milijuna godina, jursko razdoblje dovelo je do povećanja šarolikosti među krokodilskim vrstama, koje su se s dinosaurima borile za nadmoć.
Dakosauri su živjeli u moru, a noge su im se pretvorile u peraje, dok su pripadnici krokodilske vrste Sarcosuchus živjeli u slatkim vodama i mogli narasti do gotovo 12 metara.
Članovi krokodilskog društva bili su i biljojedi iz vrste Notosuchus, koji uopće nisu nalikovali današnjim krokodilima. Ti i takvi krokodili imali su kratke njuške, oči su im bile smještene sa strane, a donju su čeljust mogli pomicati naprijed-natrag, pa su na taj način žvakali biljke. Baš kao što to danas čine koze!
Kitovi koji su hodali Zemljom
Sve do relativno nedavno nismo znali odakle dolaze kitovi. Prvi fosil kita pronađen je 1830. godine u Meksičkom zaljevu. Smatralo se da je riječ o kosturu divovske zmije, pa je fosil nazvan Basilosaurus, što u prijevodu znači kralj guštera.
No nismo bili ni blizu istini: Basilosaurus je bio grabežljivi kit oštrih zuba koji je mogao narasti do duljine od 20 metara te je živio prije 35 milijuna godina.
No najstariji fosili kitova nađeni su u Pakistanu: nalaz po nazivu Pakicetus star je 49 milijuna godina, a imao je četiri noge.
Na prvi pogled, životinja rekonstruirana po tom kosturu uopće ne nalikuje na kita. Izgleda poput psa duge njuške s plivaćim kožicama na stopalima, što znači da je djelomice živio u vodi. Točnije, na plaži, budući da je svoj plijen lovio u plićacima, dok je mladunčad hranio na obali.
Stručnjaci kažu da se za život isključivo u moru odlučio prije otprilike 10 do 12 milijuna godina. Kitove noge su se pretvorile u peraje, lubanja se izdužila, dok su se nosnice premjestile na vrh glave.
No, najveća se promjena dogodila prije 30 milijuna godina, kada su se pojavili prvi kitovi usani koji su pomoću svojih usi prosijavali hranu iz vode – ti su se kitovi preselili u morske dubine, a tijela su im znatno narasla: upravo su to pravi prethodnici današnjih kitova.
Uz dopuštenje: Grayling (sve fotografije u članku)
Najbolje dokumentarce pogledajte na programu Viasat Nature
