U povodu stote obljetnice rođenja slikara Nikole Reisera (1918.-2010.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori otvara se velika izložba tog, kako piše u podnaslovu, „senzibilnog poete slikarstva“ od 8.11.2018.do 3.2.2019. čija je kustosica Danijela Marković.
Rođen u plemenitaškoj kuriji u Mirnovcu pokraj Samobora (koju je 1820. kupio predak Franjo Reiser), Nikola je odrastao u intelektualnom krugu. Njegov se otac zvao Nikola, kao i njegov sin, zato što je na svetog Nikolu Franjo izbjegao smrt, pa se nakon toga najstariji sin nazivao imenom spomenutog sveca, što ga je vremenom usmjerilo umjetnosti (u prvoj izložbenoj sobi mogu se vidjeti rani portreti i dva pročelja).
Studij na zagrebačkoj Likovnoj akademiji prekida zbog odlaska u partizane, što ilustriraju izvrsni crteži iz 1943.
Završetkom rata završava Akademiju, a 1949./50. boravi u Parizu gdje kopira stare majstore i upija suvremeni likovni život.
Na izložbi su predstavljene ne samo dobro znane teme poput portreta, ženskih aktova, mrtvih priroda (cvijeće kao omiljeni motiv) i krajolika, već i manje poznati radovi poput karikatura odnosno ilustracija (dakle, varijanta portreta).
U prvih nekoliko dvorana izloženi su uglavnom crteži, da bi se nakon toga predstavio koloristički pregršt veduta i mrtvih priroda (izložen je i vrč kojeg je rado smještao u aranžmane mrtvih priroda).
Iako je često radio spomenute teme na figurativan način, Reiser je u jednom razdoblju posegnuo za apstraktnim izričajem, a posebno su zanimljive plohe na kojima se vrlo inventivno poigrava kolažem. Najveća izložbena dvorana ispunjena je vazama i portretima, među kojima su najuspjeliji oni u kojima ostavlja naznake platna, ne prekrivajući podlogu u potpunosti.
Završna dvorana preplavljena je akvarelima s temom golog ženskog tijela, pa se tako zaokružuje priča o Reiserovim temama i različitim tehnikama. Mada je izloženo dvjestotinjak radova, mnogi nisu našli svoje mjesto na zidovima drugog kata Galerije Klovićevi dvori, a možda su mogli zamijeniti neke odabrane.
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
