Spominjala sam već da je meni zagrebačka HDD galerija (Hrvatskog dizajnerskog društva) mjesto sjećanja i mjesto učenja, jer ako se i nisam služila nekim od izloženih predmeta, sigurno sam ih imala prilike negdje vidjeti ili sam posjećivala priredbe o kojima govore plakati ili sam možda listala knjige.
Strastvena sam čitateljica i vrlo teško odolijevam knjigama, posebno onima naguranima u pohabane kutije na tezgama „buvljaka“. Još se uvijek raznježim nad žutim koricama knjiga uvrštenih u Biblioteku itd i vrlo lako prepoznajem bijele knjige s neobično ispisanim naslovima, vanserijskim ilustracijama i ispruganim listom kao zaštitnim znakom Biblioteke EvergriN odnosno tvrdo ukoričene elegantne romane iz Biblioteke hit.
Radi se o tri kultne biblioteke iz zagrebačke nakladničke kuće „Znanje“ koje je osmišljavao i uređivao poznati prevoditelj i esejist Zlatko Crnković (1931.-2013.) uz svestrani angažman ilustratora i grafičkog dizajnera Alfreda Pala (1920.-2010.).
Dio te uzbudljive knjiške prošlosti zatekla sam u HDD galeriji na izložbi „Tragom oblikovanja Alfreda Pala“ (16.12.2021.- 7.1. 2022., kustosi Ivan Klisurić, Sonja Leboš,Marija Perkec),a uz nabrojene biblioteke, izložene su knjige drugih izdavača i brojni plakati.
Palov životopis bio je vrlo živopisan i dinamičan zahvaljujući njegovu porijeklu(zatočeništvo u logoru Kampor na Rabu i odlazak u partizane nakon pada Italije) ali i njegovu karakteru (boravak na Golom otoku). Oblikovanju knjiga prilazio je bez predrasuda a pristup je ovisio o sadržaju i namjeni, pa je knjige nakladnika Lykos oblikovao, kako piše, „minimalističkim zahvatima“, dok su se na omotnicama ljubavnih romana pučkog pisca Janka Matka našli etno motivi (u duhu licitara).
Njegov dizajnerski jezik u oblikovanju knjiga i časopisa blizak je onom kod plakata, jer je povezivanje različitih likovnih disciplina (slikarstvo, karikatura, ilustracija, fotografija) uz odgovarajući odabir slova odlika Palovog dizajna.
Grafički dizajn bio je za Pala ne samo način vlastitog umjetničkog očitovanja već ga je smatrao nužnim u društvo i svakodnevnom životu zbog čega je bio pokretač ZGRAF-a godine 1975. o čemu je Lada Kavurić rekla: „ Pal je bio glavni inicijator i ideolog i kreator i uopće „izmišljator“ ZGRAF-a…“ Iako je 2009. u MUO održana Palova retrospektiva, mislim da izložbe poput ove u HDD galeriji imaju itekako smisla.
Na primjer, često sam po završetku razgleda neke velike izložbe primijetila da su mi promakli neki detalji, jer su ih „pojeli“ dominantni izlošci, pa sam zanemarila decentnu omotnicu knjige jer me je „zaskočio“ ulični plakat.
Sami se možemo osvjedočiti da svaka nova godina istiskuje starija knjiška izdanja s polica i iz skladišta knjižnica i knjižara (pokušajte naći knjigu iz osamdesetih godina prošlog stoljeća – knjižničar će djelovati kao da odlazi u arheološku ekspediciju) i gotovo niti jedan izdavač, čast izuzecima, ne dotiskuje prijašnja ili ponavlja davna izdanja.
I zato nevelika i pametno osmišljena izložba „Tragom oblikovanja Alfreda Pala“ predstavlja sentimentalno putovanje u vlastitu prošlost i sjećanje na izuzetnog autora čiju materijalnu ostavštinu moramo pomno čuvati.
Fotografije: HDD galerija
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
