Serija Fauda na Netflixu ruši rekorde gledanosti, a ovo su najzanimljiviji detalji iza ovog brutalnog trilera

Serija Fauda na Netflixu nije tek još jedan adrenalinski vojni triler, nego globalni televizijski fenomen koji je od lokalnog izraelskog projekta prerastao u jednu od najnapetijih i najautentičnijih priča modernog TV doba.

I baš kao i kod najboljih naslova koji dijele publiku, ovo je ostvarenje koje ili gledate bez daha u jednodnevnom maratonu ili ga naprosto ne možete podnijeti. Sredine nema, jer Fauda ne traži simpatije niti nudi ugodnu utjehu, ona gledatelja bez kompromisa uvlači u vrtlog kaosa.

Sirova stvarnost u seriji Fauda umjesto holivudskog uljepšavanja<7h2>
Priča o ovom televizijskom fenomenu nastala je izravno iz osobnih, duboko proživljenih trauma dvojice kreatora.
Glavni glumac serije Fauda Lior Raz, koji se u seriji zove Doron Kavillio, i novinar Avi Issacharoff proveli su godine služeći u elitnoj tajnoj postrojbi Duvdevan, specijaliziranoj za tajne operacije i asimilaciju među civilnim stanovništvom. Kada su odlučili pretočiti svoje iskustvo na ekran, nisu imali namjeru stvarati politički pamflet, nego dekonstruirati golemu psihološku cijenu koju takav život uzima.

Naslov serije, riječ fauda, na arapskom jeziku znači kaos

U vojnom žargonu tajnih jedinica to je bila lozinka koja se izgovara preko radio-veze u trenutku kada plan nepovratno propadne, maske padnu, a operativci ostanu potpuno prepušteni sami sebi u neprijateljskom okruženju.

Radnja serije Fauda prati Dorona Kavillija, bivšeg zapovjednika koji se pokušava skrasiti u mirnom životu uz vinograde, no duhovi prošlosti ga nemilosrdno vraćaju natrag na teren kada sazna da je njegov najveći protivnik, za kojeg je vjerovao da ga je eliminirao, još uvijek živ. Ono što slijedi nije klasična igra mačke i miša, nego iscrpljujuća spirala osvete, pogrešnih odluka i gubitaka s obje strane zida.

Zašto je Fauda zaludila globalnu publiku

Tajna planetarnog uspjeha leži u tome što je serija kirurški precizno uklonila holivudsku distancu. U njoj nema nepobjedivih junaka s besprijekornim frizurama, niti jasne granice između apsolutnih pravednika i zlikovaca. Ovdje svaki metak nosi obiteljsku tragediju, svaka kriva procjena uništava živote civila, a protagonisti s obje strane podjednako vole svoje obitelji, strahuju za svoju djecu i lome se pod teretom vlastitih izbora.

Autentičnost dijaloga, u kojima se podjednako i tečno izmjenjuju arapski i hebrejski jezik, dala je cijeloj produkciji težinu kakva se rijetko viđa. Umjesto pojednostavljene crno-bijele slike, publika je dobila slojevitu, tešku dramu koja jednako detaljno ulazi u intimu palestinskih domova kao i u privatni pakao izraelskih operativaca.

Kada je stigla na globalnu platformu Netflix, serija je postigla nešto što je godinama izgledalo nezamislivo. Postala je golem hit diljem arapskog svijeta, redovito osvajajući vrhove gledanosti u Libanonu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu i Kataru, jednako kao i u Europi te Sjedinjenim Američkim Državama.

Magnetska prisutnost Liora Raza

Lior Raz na ekranu ne glumi komandosa, on ga donosi cijelim svojim bićem. Njegova pojava je sirova, fizički moćna i istovremeno prožeta dubokom tugom. Doron je lik koji srlja iz pogreške u pogrešku, vođen bijesom i krivnjom, a publika ga unatoč svim manama ne može prestati pratiti.

Posebno je potresan podatak iz glumčeve stvarne mladosti koji objašnjava težinu koju nosi pred kamerama. Kada je imao samo devetnaest godina, njegovu prvu ljubav Iris Azulai u Jeruzalemu je nožem usmrtio napadač. Godinama kasnije, Raz je upravo toj tragediji i nerazriješenoj boli posvetio ključne emotivne momente u scenariju, dajući seriji turobnu, ali magnetski privlačnu iskrenost.

Žene u seriji Fauda prikazuju tihu snagu i najveće žrtve nemilosrdnog rata

Iako je na prvi pogled riječ o mačističkom svijetu oružja, adrenalina i vojnih operacija, Fauda svoju pravu emocionalnu dubinu duguje upravo ženskim likovima. One u ovoj priči nisu svedene na pasivne promatračice ili ukras muškim herojima, nego nose najteži teret sukoba koji melje sve pred sobom.

S jedne strane tu su operativke na terenu, poput Nurit koju tumači Rona-Lee Shimon. Kao jedina žena u borbenom timu, Nurit razbija sve uobičajene stereotipe o muškim postrojbama, ravnopravno ulazeći u najopasnije situacije pod krinkom, dok istovremeno vodi tihu bitku s vlastitim emocijama, strahom i stalnom potrebom za dokazivanjem u surovom okruženju.

S druge strane, serija je dala golem prostor palestinskim i izraelskim majkama, suprugama i kćerima koje ostaju iza zatvorenih vrata kada muškarci odu u borbu. Likovi poput Shirin, liječnice rastrgane između profesionalne etike i neočekivane naklonosti, ili palestinskih žena koje se bore za dostojanstvo svojih obitelji unutar duboko patrijarhalnog i ratom razorenog društva, daju seriji rijetko viđenu slojevitost.

One nisu samo kolateralne žrtve, one su sidro koje priču drži u stvarnosti. Kroz njihove poglede, tihu patnju i teške odluke gledatelj najjasnije vidi koliko rat uništava obitelji, domove i budućnost, čineći njihove sudbine jednako potresnima i pamtljivima kao i najžešće akcije na terenu.

Fascinantne zanimljivosti iz pozadine snimanja ove serije

Prije nego što je postao scenarist i glumačka zvijezda, Lior Raz je nakon odlaska iz vojske radio u Sjedinjenim Američkim Državama kao privatni tjelohranitelj Arnolda Schwarzeneggera i njegove tadašnje supruge Marie Shriver.

Kada su kreatori tek počeli nuditi scenarij izraelskim televizijskim mrežama, svi su ih redom odbili uz obrazloženje da domaća publika nikada neće htjeti gledati seriju koja je u tolikoj mjeri na arapskom jeziku i koja s toliko empatije prikazuje i drugu stranu.

Ulogu operativca Sagija tumači Idan Amedi, koji je u Izraelu prije serije bio iznimno uspješan pop-rock glazbenik. Nakon što je u stvarnom životu teško ranjen u vojnoj operaciji, njegov dugi oporavak pratili su milijuni obožavatelja serije diljem svijeta.

Glumac George Iskandar, koji u seriji utjelovljuje kapetana Ayouba, osvojio je gledatelje nevjerojatnom mirnoćom i psihološkom oštrinom, postavši zaštitni znak najnapetijih dijaloških scena u zatvorenim ispitivačkim sobama.

Ima li serija Fauda slabijih strana

Iskrena kritika uvijek mora priznati i mane. Gledatelji kojima se serija ne sviđa često ističu nevjerojatnu količinu stresa koju nameće svaka epizoda. Ovdje nema trenutka za predah, razina buke, vike i pucnjave ponekad može biti iscrpljujuća, a lik Dorona s vremenom razvija obrazac ponašanja u kojem uporno ignorira svaku zapovijed nadređenih, što povremeno graniči s dramskom pretjeranošću.

Oni koji traže laganu televizijsku zabavu uz večeru od Faude će brzo odustati jer ona ne oprašta nepažnju. No oni koji cijene vrhunsku napetost, besprijekoran ritam i priču koja se ne boji zaviriti u najmračnije kutke ljudske psihe, dobivaju televizijsko iskustvo koje se pamti godinama.

Kada stvarnost izbriše granicu s fikcijom

Koliko god televizijski svijet Faude bio dramatičan i surov, događaji koji su uslijedili na Bliskom istoku podsjetili su svijet da stvarni život ne poznaje pauzu za odjavnu špicu.
Brutalna eskalacija rata u Gazi, razaranja, stradanja civila i širenje sukoba prema Libanonu i Iranu pretvorili su fikciju u zastrašujuću svakodnevicu koja nadilazi maštu scenarista.

Za ekipu serije to više nije bila samo tema na papiru. Kada je počeo rat, glumci i tehničko osoblje napustili su filmske setove i ponovno obukli stvarne uniforme. Član produkcijskog tima Matan Meir poginuo je u operacijama na sjeveru Gaze, a glumac Idan Amedi, miljenik publike u ulozi Sagija, jedva je preživio teško ranjavanje u eksploziji. Granica između onoga što gledamo na ekranu i onoga što se događa na terenu zauvijek je nestala.

Gledati Faudu u ovom povijesnom trenutku ima potpuno drukčiju težinu nego u vrijeme njezinih prvih sezona. Ona više ne može biti samo napeti bijeg u vojni triler.

Serija danas stoji kao mračno, uznemirujuće ogledalo regije zarobljene u beskonačnom krugu nasilja, patnje i nerazumijevanja, u kojem nitko ne izlazi kao stvarni pobjednik, a cijenu na kraju uvijek najskuplje plaćaju obični ljudi. Upravo zato, njezina poruka o kaosu danas je relevantnija, ali i mnogo teža za gledanje nego ikada prije.

Tekst: Vanja Marić

Facebook Like Button