Zar je tako teško naći lavandulili?
Usporedbe i natjecanja obilježavaju svaku ljudsku djelatnost (geslo o pukom sudjelovanju je utjeha za gubitnike) pa se u tome ne razlikuju ni umjetničke priredbe bez obzira zovu li se susreti, smotre, pregledi ili festivali
Pročitaj više »Poljubac čini čuda
Zbog obnove kazališne zgrade i ove je godine na programu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku (14.-28.6.2025.) bila samo jedna predstava svake večeri, početkom sumraka na otvorenoj pozornici uz bočni zid katedrale svetog Jakova.
Pročitaj više »Žuti kavez ljubomore
Neki su literarni likovi postali „općim mjestom“ pa kada se nekom muškarcu predbaci da je „pravi Othello“, aludira se na lik ljubomornog vojskovođu iz Shakespeareove istoimene tragedije
Pročitaj više »Magija plavog kamena
U Mariboru je 1966. utemeljen Tjedan slovenskih kazališta koji se od 1970. zove „Borštnikovo srečanje“
Pročitaj više »Pomirba između šljivara i purgera
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV (1206.-1270.) pokušao se oduprijeti najezdi mongolskih plemena ali nakon poraza kod Mohija (1241.) dao se u bijeg
Pročitaj više »Dobrovoljni odlazak u pakao
Zagrebački Teatar Exit „zapečatio“ je svoj repertoar izborom naslova i prepoznatljivom poetikom i estetikom, pa poklonici otprilike znaju što ih čeka
Pročitaj više »Tijelo kao podloga za ispis emocija
Zagrebačka tvornica „Jedinstvo“ je proizvodila takvu opremu da su je nazivali „tvornicom koja gradi tvornice“, ali došla su „neka vremena“ i div se pretvorio u patuljka pa u „maglu“ i samo se u imenu niskogradnje na obali Save u Trnju, Pogon Jedinstvo
Pročitaj više »Krležin rebus, Brezovčeva slagalica
Branko Brezovec (režija i dramatizacija) i Stanko Juzbašić (skladatelj) oblikovali su predstavu „Krležino divot pismo“ nadahnuti kolažiranim pismom
Pročitaj više »Dvadeset i tri o njih stotinu
Bilo je samo pitanje vremena kada će ilustracije iz knjiga „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“ (2019.) Tatjane Barat
Pročitaj više »„Boli me guzica šta će narod da kaže…“
Zašavši u godine, jedan je zagrebački apotekar često tvrdio da je „star čovjek gotova sprdačina“ čime je pronicljivo opisao podcjenjivački odnos društva prema ljudima „treće dobi“ jer većina mlađe populacije (čak i badavadžije) prešutno smatra „matore“ balastom (omalovažavajući njihov minuli doprinos).
Pročitaj više »