Jedan od najzanimljivijih otoka na hrvatskoj obali je upravo otok Krapanj.
Osim što ga mnogi svrstavaju na ljestvicu zanimljivih svjetskih otoka zbog svoje prirodne ljepote, Krapanj je specifičan po tome što je najmanje naseljeni otok na Jadranu, a ujedno i najniži.
Prema zadnjim statističkim podacima na otoku Krapnju živi oko 200 stanovnika na vrlo malenoj površini. Geografski je smješten u šibenskom akvatoriju, a od kopna je udaljen svega 350 metara.
Ono malo površine što zauzima otok Krapanj je ravno područje na kojem su uvjeti preživljavanja otežani te „opstaju“ samo najsnalažljiviji i najuporniji.
Drugim riječima, život je malo teži nego u gradu.
Karakteriziraju ga kamene kućice i uličice te stoljetna borova šuma. Otok je nekada bio poznat kao jedan od najgušće naseljenijih otoka, no danas je stopa naseljenosti puno manja.
Otok Krapanj – otok spužarstva
Ljudi koji tamo žive tradicijski se već godinama bave spužvarstvom, ribolovom i ronjenjem.
Otok Krapanj povezan je s kopnom preko šibenskog naselja Brodarica iz kojeg brodovi odlaze svaki dan.
Kratka povijest otoka Krapnja
Najranija povijest nastajanja i razvoja otoka Krapnja započinje u 15. stoljeću. Ovaj znameniti otok tada je pripadao šibenskom Kaptolu koji kasnije odlazi u ruke poznatog plemića koji nakon svoje smrti otok Krapanj ostavlja u nasljedstvo franjevcima.
Život na otoku započinje za vrijeme turskih napada kada lokalno stanovništvo bježi s kopna na otoke. U to vrijeme otok je bio potpuno bez ikakve infrastrukture i uvjeta normalnog života.
Početkom 19. stoljeća započinje nekakav ozbiljniji razvoj, a od 1950-godine normalan život na otoku Krapnju. Počinje izgradnja infrastrukture, škole i osnovnih objekata.
Spužvarstvo stara djelatnost otoka Krapnja
Spužvarstvo je tradicionalna otočna djelatnost koja je godinama specifična upravo za otok Krapanj, a možemo reći da je ona stara oko 300 godina. Prva Spužvarska zadruga osnovana je na Krapnju 1893.godine.
Prvi stručnu obuku o spužvarstvu započeo je fra Antun Grk s Krete koji je lokalno stanovništvo učio o preradi spužvi. Same spužve teško je pronaći na normalnim dubinama i nisu tako jasno vidljive ljudskom oko, tako da je danas sama tehnologija ulova spužvi puno olakšana.
Kako bi pomogli lokalnom stanovništvu i unaprijedili zanat spužvarstva krajem 19. stoljeća veliki moćnici u Trst daruju zadrugare posebnim ronilačkim aparatima.
Svaki stanovnik otoka Krapnja zna da sezona spužvarstva započinje početkom ožujka, a traje sve do kraja rujna. Zbog same prirode posla i načina „ulova“ spužvi žitelji otoka Krapnja postali su iskusni ronioci budući da je ronjenje bilo jedno od osnovnih alata kojima su se u početku ubirale spužve.
Iskustvo, kondicija i velika hrabrost ronioce otoka Krapnja uvijek je iznova vraćala tajanstvenim morskim dubinama.
Zanimljivosti na otoku Krapnju
Budući da je otok malen na njemu nema mnogo građevina niti objekata koji se mogu posjetiti. Otok Krapanj se uglavnom preporučuje ljudima koji su željni avanture, aktivnog odmora i uživanja i blagodatima ove prirodne ljepote.
Idealna priroda i tišina zasigurno će pomoći zaposlenima i ljudima u stresu da napune svoje baterije. Ukoliko se odlučite posjetite otok Krapanj preporučamo da posjetite samostan Sv.Križa koji je izgrađen u 15. stoljeću, a u 17. stoljeću nadograđen u renesansom stilu.
Zanimljiva je informacija da se u samostanu nalazi slika „Posljedna večera“ slikara Francesca Santacrocea iz 16. stoljeća.
Također preporučamo da se posjeti Galerija spužvi gdje se može naći velika kolekcija spužava koje vjerna ekipa spužvara ubire zbog turista i očuvanja autohtone djelatnosti otoka. Dan otoka Krapnja službeno se 2. Kolovoza na blagdan Gospe od Anđela.
Hoteli: hotel Spongolia
Konobe: Kapelica, Ronioc i Krapnja
Autor: Marina Jakšić
Fotografije: Ana Redenšek
Snimljene u galeriji od spužava – Žitak fina dalmata
Galerija slika
