Saznajte sve o zdravlju i radu vašeg srca kroz pitanja čitatelja koje smo postavili kardiologu.
Razgovarali smo s doktoricom medicine kardiologicom Mericom Veir, koja nam je rekla sve što trebamo znati o zdravlju i radu našeg srca.
W: Što je sve normalno za moje srce?
Normalno srce zadovoljava, svojom funkcijom tjelesne pumpe, potrebe organizma za opskrbom krvlju u svakom trenutku, za vrijeme odmora i u fizičkom naprezanju. Ono kuca jednolikim ritmom i zadovoljavajućom frekvencijom bez zastoja i preskoka ili uz pojedine rijetke preskoke koji nas ne ugrožavaju, bez prisutnosti šumova. Frekvencija srca prosječno iznosi od 60 -80/min. Normalan tlak uz koji srce radi je do 140/90 mmHg.
W: Koji su sve rizici za normalan rad srca?
Ukoliko govorimo o prihvatljivom ponašanju za funkciju srca onda moramo govoriti o rizičnim čimbenicima.
Prehrambene navike su naša svakodnevica koja redovito utječe na naše zdravstveno stanje. Preporučljivo je jesti više puta, manje obroke, pretežito kuhane hrane.
Sol i začini se preporučuju u malim količinama, a bijelo meso je poželjno u što većoj zastupljenosti od mesnih proizvoda.
Biljne namirnice voće i povrće trebaju biti dominantni u količinskim odnosima. Važno je naglasiti da je svakodnevna konzumacija dostatne količine vode (oko 2 l) važna za optimalnu funkciju organizma.
Umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost, održavanje adekvatne tjelesne težine, uz izbjegavanje konzumiranja: kave, alkohola i duhana kao važnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Stresne situacije dovode do duševne napetosti i narušavaju neurovegetativnu ravnotežu organizma. To dugoročno uzrokuje pojavu esencijalne hipertenzije, aritmija, kronične srčane greške i drugih poremećaja srca. Sama hipertenzija se smatra značajnim faktorom rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.
W: Koliko ljudi preživi teške operacije srca?
Suvremene kirurške tehnike su dovele do smanjivanja smrtnosti uzrokovanih operacijama na otvorenom srcu na minimum. Naravno da je važno u kom stadiju dolazi bolesnik. Važno je opće stanje čovjeka, stanje srca kao i prisutnost komorbiditeta odnosno drugih bolesti. Moramo reći da su to danas mahom stariji ljudi jer se životni tijek produljio.
Drugu skupinu koja je u porastu predstavljaju djeca s urođenim greškama, koja ostaju živa i uz adekvatno korigiranje i praćenje srčanih mana danas odrastaju i žive dugo. Ranijih godina su ta djeca nažalost umirala. Velika većina prirođenih grešaka se dijagnosticira intrauterino za vrijeme trudnoće.
Možemo biti zahvalni i sretni što imamo vrhunske stručnjake – npr.tim prof Malčića, koji na vrijeme registriraju i korigiraju urođene srčane greške.
W: Koje sve bolesti srca postoje? Koje se smatraju manje, a koje više opasnima?
Vodeći uzrok smrti u svijetu su bolesti malih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić odnosno koronarna bolest.
Danas se ta bolest rano detektira i infarkt se prevenira ugradnjom cjevčica na mjestu suženja.
Drugu skupinu predstavlja kronična srčana bolest-greška koja nastaje iscrpljivanjem srčanog mišića raznim uzrocima, tako da srce kao pumpa počinje zakazivati.
Posebne skupine predstavljaju; aritmije, poremećaji provođenja, valvularne srčane greške, nadalje postoje upalne bolesti srca u sklopu raznih sistemskih kroničnih i akutnih bolesti.
Svakako, laički rečeno, sve što se nalazi u krvi prolazi kroz srce i ako su to uzročnici bolesti, onda je shvatljivo da mogu uzrokovati upale i oštetiti srčane dijelove.
W: Koja je preventiva za održavanje zdravog srca?
Preventiva održavanja zdravog srca je izbjegavanje navedenih faktora rizika, umjerena tjelesna aktivnost, kontrola tjelesne težine, i svakako kod infekcija treba izbjegavati teške fizičke aktivnosti, ne baviti se sportom, već obavezno mirovati i liječiti se.
W: Kada se mora krenuti na preventivne preglede, ako se ne osjećaju nikakvi bolovi ili poteškoće?
Sistematski pregledi počinju već u ranoj radnoj dobi, ali se poremećaji očekuju uglavnom iza 40. godine kod muškaraca, a iza menopauze kod žena. Što nije uvijek pravilo.
W: Kada se može ponovno, nakon operacije ili infarkta, započeti sa seksualnim životom?
Seksualna aktivnost se može upražnjavati odmah nakon provedene kontrolne kardiološke obrade – nakon zahvata (ergometrija, ECHO, holter ekg…) Obično je to ergometrijsko testiranje nakon infarkta ili druge metode kardiološke obrade nakon kompliciranijih zahvata.
Dr. Merica Veir
