Postoje raznovrsni kalendari prema kojima ljudi slave određene dane, imaju određene blagdane u točno određeno vrijeme i slično.
Ti se datumi mogu, ali i ne moraju poklapati s datumima u nekim drugim kalendarima. U ovome će tekstu tako biti riječi o četiri kalendara: julijanskom, gregorijanskom, kineskom i hebrejskom kalendaru.
Julijanski kalendar
Kao što mu i samo ime govori, ovaj je kalendar uveo ni manje ni više nego Gaj Julije Cezar i to 45. g. pr. Kr. Prema ovome kalendaru godina je imala 365 dana, a svaka godina koja je djeljiva sa 4 bila je prijestupna i imala je 366 dana. Tako je to bilo sve dok nisu uočili da je to greška pa su u 4. stoljeću izbačena 3 dana. Sve do 16. stoljeća ovaj je kalendar bio u upotrebi diljem svijeta, dok na neka područja nije uveden gregorijanski kalendar. Danas je julijanski kalendar još uvijek u upotrebi, a koriste ga pravoslavne crkve u Rusiji, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji…
Gregorijanski kalendar
Kad su uočili da se julijanski kalendar treba reformirati, nastao je gregorijanski kalendar koji je ime dobio po papi Grguru XIII.
Glavna je razlika između ova dva kalendara što se gregorijanski kalendar zasniva na kretanju Zemlje oko Sunca, odnosno tropskoj godini, dok je julijanski vezan uz zvijezde. Tropska je godina vrijeme koje je potrebno Zemlji da napravi krug oko Sunca, a traje nešto manje od 365 dana i šest sati. Baš zato svake četvrte godine prema gregorijanskom kalendaru postoji taj jedan dan više u veljači. Prema nekim izračunima, danas je razlika među kalendarima 13 dana, dok će s vremenom još i više narasti. Upravo iz tog razloga Katolici Božić slave 25. prosinca, dok Pravoslavni vjernici slave Božić 13 dana kasnije, odnosno 7. siječnja.
Kineski kalendar
Iako se u većini zemalja svijeta koristi gregorijanski kalendar, u Kini se osim njega koristi i kineski kalendar. Karakteristično za ovaj “stari kalendar” jest to da mjeseci predstavljaju lunarne mjesece, godina ima 12 mjeseci, dok svaka druga ili treća godina imaju još jedan mjesec. U ovome su kalendaru veoma važni i zodijački znakovi pa se prema njima računa i redni broj mjeseca.
On se posebice koristi za obilježavanje svetkovina i praznika, od kojih je u svijetu najpoznatija Kineska nova godina.
2015. godina je godina koze, karakteriziraju ju kreativnost i pozitivne emocije, a počinje 19. veljače.
Hebrejski kalendar
Ovaj se kalendar koristi u Izraelu, koriste ga Židovi, a sličan je kineskom kalendaru. Povezan je s Mjesecom i Suncem te određuje židovske svetkovine. Prema židovskom kalendaru upravo je 5775. godina. Godina ima 12 mjeseci, svake druge ili treće godine ima 13 mjeseci, mjesec ima 29 ili 30 dana, a tjedan 7 dana, od kojih se sedmi dan zove šabat ili subota. Dan ne počinje u ponoć i sekundu, već zalaskom sunca.
Koji god kalendar koristite zapravo uopće nije ni bitno, bitno da se razumijemo i uvažavamo različitosti. Nemojte drugima nametati “svoje” računanje vremena, već se prilagodite situaciji u kojoj se nalazite.
Neka su Vam svima sretni blagdani, kad god ih slavili!
Autor: Vedrana Duić Loparić
Fotografija: Yoppy
