U ekskluzivnom intervjuu povodom izložbe “S Caravaggiom u Europu”, razgovarali smo s Njenom Ekselencijom veleposlanicom Republike Italije gđom. D’Alessandro u kojem smo saznali kakve su želje u budućem i dosadašnjem odnosu Italije i Hrvatske, te poneke zanimljivosti iz Njenog privatnog života kada su u pitanju moda, putovanja i kulinarstvo.
W: Od 5. lipnja u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je za javnost senzacionalna izložba “S Caravaggiom u Europu”, koja je ujedno i dobrodošlica Hrvatske u Europsku uniju. Od kada surađujete s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu?
Suradnja s MUO je krenula čim sam zapravo stigla u Zagreb, jer je gosp. Gašparović bio prvi ravnatelj nekog muzeja u Zagrebu kojeg sam upoznala. Jako je veliki broj sektora odnosno izrazito je veliko područje na kojem možemo surađivati baš s Muzejom za umjetnost i obrt zbog velikog bogatstva koje taj muzej ima. Za odličan početak zaslužan je, od ravnatelja gosp. Gašparovića do njegove zamjenice gđe. Ledić, ali i čitavog tima ljudi koji je zaposlen u Muzeju. Svi ljudi s kojima smo se susreli na ovom projektu su jako profesionalni i ljudi su koji odlično rade svoj posao što čini suradnju uspješnijom i lakšom. Svaka realizacija s takvim profesionalcima teče uvijek savršeno. Uvijek postoje dva nivoa suradnje kod ovakvih projekata. Prvi je dogovorni, a drugi realizacijski segment. Drugi segment suradnje je težio dio, a on se konkretno odnosi na samu organizaciju oko cijelog postupka kad je u pitanju tako vrijedna slika kao što je slika Caravaggia. Bez obzira na to što je samo jedna slika u pitanju organizacijski segment obuhvaća niz radnji. Ja sam osobno prvi puta sudjelovala u takvoj zahtjevnoj organizaciji i nisam bila puno toga svjesna. Dok nismo krenuli organizirati sve oko transporta, osiguranja, uvjeta u prostoru kod izlaganja slike – temperature, vlage i niza ostalih detalja, a koji nisu dio moga svakodnevnog posla i za mene su bili novost, tek tada sam osvijestila što sve obuhvaća takav zahtjevni postupak. Nije tako jednostavno zaista organizirati ovakvu izložbu, čitav projekt je kompleksan kada se radi o tako vrijednoj slici.
W: “Večera iz Emausa” je jedna od najcjenjenijih slika na svijetu. Kako je došlo do odluke da baš Caravaggio i njegovo djelo budu izloženi Hrvatskoj publici?
Čim se pojavila ideja oko suradnje ravnateljstvo Pinacoteca di Brera odmah je odreagiralo pozitivno i odmah su pristali ući u jedan takav zahtjevan projekt. Posebno jaka želja pojavila se od strane ravnateljice Pinacoteca di Brera gđe.Sandrine Bandera, koja će i osobno biti prisutna u Zagrebu na samom otvaranju izložbe. “Večera iz Emausa” slikara Caravaggia izabrana je zato što je on jedan od najcjenjenijih, najpoznatijih slikara uopće i on je umjetnik koji je imao jako veliki utjecaj na umjetnost iz svoga doba, ne samo u Italiji već i u Europi. Budući da se radilo samo o jednoj slici izabrana je upravo slika koja je između ostaloga i jedna od najvrjednijih dijela koje posjeduje Pinacoteca di Brera. Svako treba podvući da je razlog za izbor baš te slike to što ona stvara jedan poseban odnos s publikom. Caravaggio i inače ima jednu posebnu magiju, a ta je da može uspostaviti kontakt s publikom koja gleda njegovo djelo. To je jedan savršen odnos koji se stvori između slike i publike i on je po tome jedinstven.
W: Da li ste zadovoljni suradnjom, na političkom, gospodarskom i kulturnom polju, između Hrvatske i Italije?
Mogla bih satima govoriti o odnosima Italije i Hrvatske na svim poljima, ali suradnja je postala kontinuirana i sve bolja. Istakla bih da je politička suradnja jako intenzivna kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Ona ide od suradnje dvaju predsjednika, vlada, i pojedinih ministara i ona će se sada intenzivirati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju već i u samim susretima u Bruxellesu. Ono što svakodnevno otkrivam i što me jako veseli je sve veća suradnja i na lokalnom nivou, od regija, općina, gradova što rezultira širenjem suradnje na makro nivou. Uzela bih za primjer Jadransko Jonsku makro regiju gdje je već sada dobra suradnja i gdje Italija s Hrvatskom želi jako usko surađivati. U gospodarskom smislu također razvijamo sve jače i bolje odnose i svakako ih nastojim širiti i jačati kroz sve institucije. Italija i Hrvatska su prvi trgovinski partneri, posebno valja istaknuti područje turizma, jer oko milijun Talijanskih građana dolazi provoditi svoj odmor u Hrvatskoj. Isto tako se razvijaju i odnosi što se tiče ulaganja te tako postoje već mnoga poduzeća koja djeluju i otvaraju radna mjesta u Republici Hrvatskoj. Npr. tvrtka Calzedonia ima svoj pogon kod Varaždina gdje je zaposlen veliki broj radnika i istaknula bih je kao jednu od značajnijih Talijanskih ulaganja. Sandro Veronesi je vlasnik Calzedonije i stvorio je odlične partnerske odnose te se i dalje šire u proizvodnji Hrvatskoj. Kulturna suradnja je i ove godine jako intenzivna i ako se koncentriramo na samo prvih sedam mjeseci mogu iznesi mnoga zbivanja na planu kulturne suradnje između Italije i Hrvatske. Osim ove značajne izložbe Caravaggia u Zagrebu druga velika izložba je izložba crteža i kostima Teatro dell’Opera u Rimu koja je posvećena Verdiju. Ona se već održava u Rijeci, a zatim slijede Zadar i u rujnu će biti održana u Zagrebu kada će se ponovno otvoriti sezona u kazalištu HNK.
W: Kako bi ste Italiju najbolje opisali čitateljima Wish.hr-a? Što biste nam istakli u umjetnosti i kulturi, a što u fantastičnoj Talijanskoj hrani i vinu?
Od kada živim u Hrvatskoj primijetila sam da mnogi Hrvati znaju više od mene gdje i što treba ići vrijednoga pogledati u Italiji što mi je bilo fascinantno. Italija i Hrvatska imaju mnoge dodirne točke u umjetnosti, prirodi, kuhinji, kulturi općenito i zajedničkih stvari koje njegujemo i volimo. Italija je zemlja s mnogo dijalekata, tradicijskih kuhinja, pejzaža, i za istaknuti je da ima 47 mjesta koja su pod zaštitom kulturne baštine UNESCO-a, gdje smo na prvom mjestu tog popisa u svijetu. U prerađivačkoj industriji Italija je na drugom mjestu, odmah iza Njemačke u Europi, a peta u svijetu nakon SAD-a, Kine, Japana i Njemačke. Bogatstvo Italije čine i 4,5 milijuna tvrtki malih i srednjih poduzeća u kojima radi otprilike 17 milijuna ljudi. To je oduvijek bio stup Talijanske ekonomije i privrede, a vrlo su slični parametri i u Hrvatskoj gdje 99% tvrtki spada u mala i srednja poduzeća. Kada spominjimo kuhinju u Hrvatskoj primijetila sam da se bitno razlikuje kulinarstvo od područja do područja. Bitan je utjecaj Austrijske i Mađarske kuhinje kada je unutrašnjost zemlje u pitanju, a već kad se dođe na vašu obalu vidi se utjecaj mediteranske kuhinje. Tu se opet primjećuje mnogo zajedničkih točaka s Italijom u mnogim jelima poput recimo rižota. Naravno da je sve to utjecaj povijesnih momenata koji su se događali i u vašoj i u našoj zemlji. Pa tako isto imamo specifična jela u pojedinim dijelovima Italije. U sjevernoj regiji Piemonte jede se bagna cauda, tagliatelle se jedu u regiji Emiliji, a u Rimu se jede janjetina koju zovemo abbacchio. U Napulju u južnijem dijelu Italije najpoznatije jelo je pizza, a na Siciliji je specifičan najpoznatiji kolač cassata siciliana. U grani turizma Italije taj enogastronomski segment Italije je svakako vrlo značajan.
W: Kako vam se sviđa Hrvatska gastronomija?
Što se tiče jela pokušavam probati sve što se nudi u Hrvatskoj. Po tom pitanju sam jako znatiželjna i jako zadovoljna sa svim što sam probala, a kad su u pitanju tipična Hrvatska jela. Posebno sam bila oduševljena kremšnitama i svaki put me magnetski privlači slastičarnica na glavnom trgu u Samoboru gdje ne mogu odoljeti toj divnoj slastici. Vina mi nisu jača strana jer ne pijem alkohol pa eto taj dio ne mogu procijeniti.
W: Da li ste ljetovali na našoj Jadranskoj obali? Kako bi je opisali?
Zadnjih nekoliko godina ljetujem isključivo na Hrvatskoj obali. Pokušavam obići sve otoke i upoznati ih jer su prekrasni, a također sam posjetila i većinu nacionalnih parkova. Istru sam obišlo gotovo čitavu, a prije dva tjedna bila sam na otoku Cresu i Malom Lošinju. Posjetila sam još otoke Korčulu, Brač, Hvar, Mljet, a Hrvatske gradove sam upoznala gotovo sve. Smatram Hrvatsku izuzetno lijepom zemljom.
W: S obzirom na to da je Italija jedna od prijestolnica mode, da li imate najdražeg kreatora?
Svakako volim Talijansku modu i njene kreatore od kojih bih evo spomenula meni drage Guccija i Fendija kad je riječ o torbicama. U izboru odjeće volim jako Armanija, Albertu Ferretti te Max Maru. Kada biram obuću najdraži su mi Ferragamo i Sergio Rossi. Jako volim jednu malu modnu kuću, a zove se Maliparmi. Ona raste kao modna kuća, ali je zaista jako zanimljiva. Za sportsku odjeću biram Benetton i Calzedoniju. Moram Vam otkriti da se moj suprug dosta svaki puta zabrine kada se počne pričati o modi i zamislite, kada idemo u Italiju, stalno mi pokušava zadati što više zadataka i čak me pokušava ograničiti s vremenom, a kako ne bih, kako on kaže, “nestala”, jer kad se to dogodi on zna da sam se izgubila po dućanima koji su božanstveni. Tada pribjegavam tipičnim ženskim smicalicama poput onih da je bila jedinstvena prilika u nekim dućanima za kupovinu. Ponekad, kada uoči na meni novi odjevni predmet, kažem da je to već nešto starijeg datuma, ali da je on vjerojatno zaboravio na njega. Nakon kupovine pokušavam polako otkriti sve artikle koje sam kupila. U Zagrebu ima također mnogih krasnih dućana u kojima volim “nestati” i uživati u kupovini.
W: I za kraj bi voljeli kada biste nam otkrili da li možda pripremate neko novo iznenađenje za naše građane u daljnjoj suradnji s Hrvatskom, a vezano za ovako divnu dobrodošlicu.
U srpnju ove godine u Zadru biti će održana Verdijeva opera Atila povodom 200 godina rođenja kompozitora Verdija, a u sklopu festivala Svetog Donata. Ove godine će Hrvatska biti počasni član zbog ulaska u EU, na vrlo značajnom kulturnom događanju Mittelfest, koji djeluje već 20 godina unazad. Mittelfest je veliko kulturno događanje koji se odvija u Italiji u Cividale del Friuli i koje okuplja mnoge umjetnike istočne i srednje Europe. Biti će prisutni Zagrebački solisti, balet HNK Zagreb. Redatelj Tomaž Pandur predstavit će kazališni uradak Michelangelo što će ujedno biti svjetska premjera u koprodukciji Italije, Hrvatske i Slovenije. Također treba spomenuti da će u razmjeni Hrvatske i Italije u Hrvatsku ove godine stići Wonderful Youth Orchestra gdje će biti prisutno 85 muzičara iz svih dijelova Europe pod palicom dirigenta Igora Coretti-Kureta, a održat će se u Tuhelju, Krapini i Umagu. Otvorili smo suradnju i na planu smotra filmova, a u književnom dijelu mnogi Talijanski književnici predstavljat će se Hrvatskoj publici. Prisutnost Talijanskih muzičkih umjetnika biti će jaka na festivalima baroka, jazza, klasične glazbe, bijenala. Ova događanja i suradnje u svakom slučaju su samo nastavak i dosadašnje odlične suradnje s Hrvatskom, a Italija Hrvatskoj želi dobrodošlicu ulaska u EU kroz Caravagginu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Suradnja s Hrvatskom samo će još više jačati i rasti ulaskom u EU gdje će joj Italija nastojati biti odličan partner.
Uz dopuštenje Talijanske ambasade “Ambasciata d’Italia a Zagabria” (sve fotografije)
Autor: Diana Mikloš
