Meditacija i medicina imaju isto podrijetlo. Ono što liječi, ono što čini čilim i zdravim je medicina, a na najvišoj razini meditacija.
Danas je svima poznata riječ stres, ali ono što ne znamo je da je stres najrasprostranjeniji i najveći uzrok čak 75% bolesti i 50% smrtnih slučajeva. Svaka promjena ili podražaj u našem životu, bilo da je dobar ili loš, može uzrokovati stres u našem psihosomatskom sustavu.
Kako se danas okolina brzo mijenja, ona zahtijeva da se mi mijenjamo zajedno s njom, pa tako nailazimo na stalne zahtjeve za prilagodbom koje često ne možemo ispuniti.
Meditacija je univerzalna praksa koja se već tisućama godina prakticira diljem svijeta
Ona je polagan i postupan proces unutarnjeg rasta koji nam omogućuje da postanemo svjesni svoje beskonačne prirode i mogućnosti koje se nalaze unutar nas. Meditacija nas približava polju apsolutnog bitka o kojem govore sve religije.
Znanstvenici su zadnjih dvadesetak godina uspjeli dokazati veći dio njenog utjecaja na fiziologiju i psihologiju čovjeka te okolinu u kojoj pojedinac meditira.
Meditacija u mnogim kulturama
Postoje bezbrojne vrste meditacija, ali sve se svode na isto i vode k istom cilju. Njeno blagotvorno djelovanje na naš um i tijelo omogućuje nam da proširimo svoju percepciju i bolje djelujemo u svakodnevnom životu.
Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha koje znače „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“, dok se na sanskrtu meditacija naziva dhjana, odnosno, „potpuna svjesnost“.
Pojmovi i izrazi za meditaciju se odnose na tehniku samospoznaje i proširenja svijesti kojom se postiže harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.
Svaka meditacija budi unutarnju svijest, tišinu i bezgraničan mir.
Sva ljudska bića muče isti problemi – depresija, ljutnja, ljubomora, mržnja, zavist, nemogućnost da ostvarimo svoje želje…
Meditacija je univerzalan lijek koji nam pomaže da iskusimo polje bezgranične sreće i zadovoljstva.
Fiziološki učinci meditacije
Prekomjernim izlaganjem stresu oštećujemo hipotalamus uzrokujući gubitke pamćenja, opterećujemo živčani, endokrini i krvožilni sustav, javlja se poremećaj pokreta, smanjuje se mogućnost regeneracije, povećava se udio masnoća u području abdomena, remeti se funkcioniranje tiroidne žlijezde, dolazi do stvaranja ugrušaka u krvi, srčanih udara i začepljenja te još mnogo toga.
Iz tog je razloga vrlo bitno znati ophoditi se u stresnim situacijama te se riješiti stresa i negativnih utjecaja iz okoline.
Meditacija je najmoćniji način harmonizacije te ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utječemo na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi u suptilnijim dijelovima našeg bića.
Meditacijom jačamo svoje fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajemo otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možemo naći. Kada je naš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava.
Znanstveno je dokazano da tijekom meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, usporavanja stope metabolizma, dubokog odmora, smanjenja rada srca, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, smanjenja proizvodnje mliječne kiseline i dr.
Meditacija opušta živčani sustav čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti. Stresne situacije, fizičko i mentalno iscrpljivanje i ostalo nakon nekog vremena vode do fizičkih posljedica.
Utjecaj meditacije na fiziologiju:
- smanjuje anksioznost i stres
- opušta i harmonizira sustave tijela
- smanjuje kronične boli
- liječi nesanicu
- opušta trbušne mišiće i utrobu
- jača endokrini i živčani sustav
- smanjuje proizvodnju te pospješuje razgradnju mokraćne kiseline
- poboljšava koncentraciju, potiče mladolikost i zdravlje.
Psihološki učinci meditacije
Poznato je da čovjek koristi samo 5 – 10% mozga, dok je ostali dio mozga potpuno neiskorišten i uspavan. Znanost je dokazala da meditacijom možemo ojačati fizičku strukturu mozga i osvijestiti njegove uspavane dijelove.
Skeniranje mozga pokazalo je da su ljudi koji meditiraju povećali gustoću dijelova mozga koji su zaduženi za pažnju i analizu podražaja. Za vrijeme meditacije dolazi do pojačane aktivnosti područja sive tvari poput desnog hipokampusa, desne sive tvari u orbito-frontalnom korteksu, desnog talamusa i lijevog donjeg sljepoočnog režnja.
Meditacijom također usporavamo proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak s vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe. Meditacijom potičemo rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja.
Meditacija daje čistoću uma i sposobnost bolje organizacije, bržeg učenja i koncentracije. Stoga je ona vrlo praktična tehnika za svakog čovjeka, bez obzira na zanimanje i profesiju.
Utjecaj meditacije na psihologiju čovjeka:
- oslobađanje od depresije te povećanje elana i sreće
- izgradnja osobnosti i proširenje mentalnog potencijala
- povećanje sposobnosti učenja, opažanja i pamćenja
- povećanje inteligencije i koncentracije
- povećanje samopouzdanja
- razvoj ličnosti i rješavanje loših navika
Harmonizacija tijela i duha
Cilj i svrha meditacije jest dovesti duh i tijelo u stanje potpune opuštenosti. Znanstveno je dokazano kako se redovitom meditacijom smanjuje količina kortizola (glavnog hormona stresa), opuštaju se mišići, povećava se koherencija mozga, normalizira krvni tlak i otkucaji srca, harmonizira se živčani sustav, ubrzava se oporavak od bolesti itd.
Pomoću meditacije dolazi i do smanjenja depresije, straha, napetosti, anksioznosti i trauma te se povećava elan, sreća i mentalni potencijal. Redovitom meditacijom jačamo autonomni živčani sustav pa time postajemo otporniji na stres i lakše se prilagođavamo na nove situacije.
Niz pozitivnih učinaka koje dobivamo meditacijom pokazuju kako ovom tehnikom možemo ublažiti stvaranje stresa i utjecati na kvalitetu života, od fizičkog do duhovnog nivoa. Ona ne zahtijeva sposobnost ili predispozicije, već je za uspjeh najbitnija redovitost i volja.
OVDJE saznajte koji je tip joge najbolji za vaše zdravlje i stil života
