Kleopatra VII i 7 skrivenih detalja o kraljici Egipta koje vjerojatno niste znali!

Jeste li znali da je Kleopatra, ona legendarna kraljica Egipta, bila puno više od samo fatalne ljepotice koja je zavodila rimske vladare?

Pripremite se za priču o ženi koja je igrala šah s moćnicima antičkog svijeta, a ponekad ih i pojela za doručak! Rođena 69. godine pr. Kr. u sunčanoj Aleksandriji, Kleopatra VII. Teja Filopator nije bila tek neka princezica.

Ona je bila posljednja prava vladarica drevnog Egipta, a njezin život je bio takva sapunica da bi joj se i današnji TV producenti divili. Političke intrige, ljubavne afere (čitaj: strateški potezi), i kraj koji je ušao u legendu – Kleopatra je imala sve.

Nije bila samo lijepa (iako se o tome može raspravljati), bila je pametna, ambiciozna i obrazovana, pravi majstor diplomacije u kaotičnom svijetu kasne Rimske Republike.

Iako se često vladarica starog Egipta puno spominje, postoje mnoge zanimljivosti o njoj koje nisu široko poznate. Evo sedam takvih činjenica

Kleopatra nije bila Egipćanka po porijeklu

Iako je vladala Egiptom, Kleopatra je bila makedonskog porijekla, potomak Ptolomeja I. Sotera, jednog od generala Aleksandra Velikog. Njena je dinastija vladala Egiptom gotovo 300 godina, a svi su njezini prethodnici bili makedonsko-grčkog porijekla. Kleopatra je zapravo bila prva vladarica ptolomejske dinastije koja je naučila egipatski jezik.

Kleopatra je bila poliglot

Bila je poliglot jer je osim egipatskog, Kleopatra tečno govorila čak devet jezika, uključujući grčki, latinski, hebrejski, etiopski, sirijski, arapski, medijski i partski. Njezina sposobnost komunikacije s raznim narodima i diplomatima bila je ključna za njezinu političku moć i utjecaj.

Vjerojatno nije bila klasična ljepotica!

Iako je u popularnoj kulturi često prikazana kao iznimna ljepotica, povijesni izvori i prikazi na novčićima sugeriraju da Kleopatra možda nije imala klasičnu ljepotu. Umjesto toga, njezina je privlačnost vjerojatno proizlazila iz njezine inteligencije, karizme, šarma i sposobnosti da zavede i namami ljude na svoju stranu.

Kleopatra je Imala je vlastitu kozmetičku liniju

Kleopatra je bila poznata po svojoj pažnji prema osobnoj njezi i ljepoti. Navodno je pisala knjige o kozmetici i parfemima, a imala je i vlastitu “kozmetičku liniju” s proizvodima koje je sama razvijala. Poznate su njezine kupke u magarećem mlijeku koje su joj pomagale održavati kožu mekom.

Vladarica Egipta, kraljica Kleopatra je bila vrlo inteligentna i obrazovana

Kleopatara nije bila samo vladarica, već i vrlo obrazovana žena koja je cijenila učenje. Studirala je matematiku, filozofiju, astronomiju i medicinu. Bila je i talentirana strateginja i diplomatkinja, što joj je omogućilo da održi neovisnost Egipta u izazovnim vremenima.

Pokušala je oživjeti kulturu svoje dinastije

Iako je naučila egipatski jezik i prihvatila neke egipatske običaje, Kleopatra je također pokušala oživjeti grčku kulturu i tradiciju unutar svoje ptolomejske dinastije. Aktivno je podržavala raskošnu Aleksandrijsku knjižnicu i poticala intelektualni razvoj.

Smrt joj je ostala djelomično misterija

Iako se općenito vjeruje da je Kleopatra počinila samoubojstvo dopustivši zmiji otrovnici da je ugrize, točan način njezine smrti i dalje je predmet rasprava među povjesničarima. Neki smatraju da je možda bila prisiljena na samoubojstvo od strane Oktavijana kako bi se izbjegla sramotna povorka kroz Rim.

ŽIVOTNI PUT KRALJICE KLEOPATRE

Rani život i preuzimanje prijestolja

Naša Kleopatra potječe iz makedonske dinastije Ptolomeja, obitelji koja je skoro tri stoljeća sjedila na egipatskom tronu, i to nakon što je Aleksandar Veliki otišao put boljih lovišta. Njezin tata, Ptolomej XII. Aulet, bio je, recimo to diplomatski, malo nestabilan tip, pa je Kleopatra od malih nogu znala da prijestolje nije mjesto za opuštanje. Kad joj je tata preminuo 51. godine pr. Kr., Kleopatra je, prema egipatskom “običaju” (čitaj: prisili), postala suvladarica sa svojim mlađim bratom, Ptolomejem XIII. Teom Filopatorom. Da, udala se za njega. Ne brinite, bio je to čisto “poslovni” brak, sve radi održavanja dinastije.

Kleopatrine veze s rimskim vladarima: Cezar i Marko Antonije

Njezina vladavina? Ma, to je bila prava borba za opstanak! Borila se s rođenom braćom i sestrama, a u pozadini je uvijek vrebao veliki i moćni Rim. Ključni trenutak? Susret s Julijem Cezarom 48. godine pr. Kr. Rim je tada bio u kaosu građanskog rata, a Kleopatra je u Cezaru vidjela svoju ulaznicu za stabilnost.

Njihova veza, koja je rezultirala sinčićem Cezarionom (Ptolomejem XV.), bila je politički bingo! Cezar joj je pomogao da se riješi dosadnog Ptolomeja XIII. i preuzme potpunu kontrolu nad Egiptom.

No, kao što to biva, bajke ne traju vječno. Cezar je ubijen 44. godine pr. Kr., a Kleopatra se našla u prilično škakljivoj situaciji. Ali prava kraljica se ne predaje!

Ubrzo je pronašla novog “partnera u zločinu”, ali i ljubavi u Marku Antoniju, jednom od onih karizmatičnih muškaraca koji su tada vladali Rimom. Njihova veza, koja je trajala više od deset godina i donijela im troje djece, bila je mješavina strasti i čistog pragmatizma. Maštali su o moćnom istočnom carstvu koje bi bacilo sjenu na Rim, ali njihovim se planovima ispriječio Oktavijan, Cezarov posinak i prilično ambiciozan tip.

Borba s Oktavijanom i tragičan kraj

Sukob između Marka Antonija i Oktavijana nije mogao izbjeći. Eskalirao je u otvoreni rat, a kulminacija je bila Bitka kod Akcija 31. godine pr. Kr. Nažalost po našu Kleopatru i Marka Antonija, to je bio katastrofalan poraz. Nakon toga, povukli su se u Egipat, znajući da im se bliži kraj.

Suočena s Oktavijanovim pobjedničkim pohodom i užasnom spoznajom da će biti javno izložena kao trofej u rimskoj trijumfalnoj povorci, Kleopatra je donijela odluku. Prema najpoznatijoj verziji, 12. kolovoza 30. godine pr. Kr., dopustila je da je ugrize egipatska kobra (aspida) i tako si je oduzela život.

Njezina smrt nije bila samo osobna tragedija, već je označila i kraj neovisnosti Egipta, koji je postao rimska provincija. A mali Cezarion? Oktavijan ga je, nažalost, dao pogubiti, čime je zauvijek prekinuta ptolomejska loza.

Tekst: Vanja Marić