Podsjećanje i zaborav

Broj objavljenih knjiga i čekanje na neke od njih u knjižnicama kose se s kuknjavom da se „danas ništa ne čita“ jer mali broj prodanih (prilično skupih) knjiga nije pravo mjerilo (knjige se često čitaju u elektroničkom izdanju, osobiti na putovanjima, a prodaja po akcijskim cijenama na sajmovima knjiga nudi sasvim drugačiju sliku).

Kazališta „vole“ predstave temeljene na lektiri jer im one „garantiraju“ popunjeno gledalište (ili bar rasprodano) ali ukoliko su pristup ili izvedba suviše apstraktni, školska će publika na dugo vrijeme (možda zauvijek) odustati od književnosti i kazališta, a za to bi se itekako moralo mariti.

Krležini dramski ciklus posvećen Glembajevima („U agoniji“, „Gospoda Glembajevi“, „Leda“) često se uprizoruje i dobro je poznat, ali se o proznom djelu vezanom uz spomenutu obitelj zna puno manje (mada se radi o zanimljivom štivu).

Autorski projekt Jelene Miholjević i Saše Božića nazvan „Glembajevi: proza, Vol 1“ (izvedba Jelena Miholjević, scena Saša Božić, glazba Bartol Hribar i zbor, produkcija De facto) nastao je u okviru rezidencijalnog programa Scene Ribnjak a kako piše u kazališnom letku: „(…) donosi inovativan pristup Krležinom kanonskom djelu, fokusirajući se na formu čitanja u kazalištu.

Umjesto klasične dramske adaptacije, Jelena Miholjević istražuje snagu Krležine rečenice i proznog ritma, pretvarajući čin u intiman i intenzivan izvedbeni događaj.

Jelena Miholjevic predstava krleza

Projekt nastaje dekonstruirati mit o Glembajevima, vraćajući se samom izvoru – tekstu koji kroz glas glumice ponovno oživljava kompleksne sudbine ove poznate obitelji.“(CK Ribnjak, 15.2. 2026.).

Izvedba je smještena u Malu dvoranu što ne pruža samo doslovnu blizinu između glumice (u raskošnoj crnoj haljini) i publike već kroz staklenu plohu iza njenih leđa unosi vanjsku rasvjetu uzrokovanu obasjanim krošnjama stabala iz parka čime se dobiva nadrealno ozračje.

Miholjević naizmjence prisno komunicira s publikom (poklanjajući sitnice) i čita o obitelji sumnjive prošlosti, ispunjavajući izvedbeni prostor svojim bogatim glasom i očaravajućom scenskom pojavom pri čemu balansira između napisane rečenice i interpretacije (ne prezajući od vlastitog komentara).

Izvedbenu magiju razbila je nastala tišina, a mi smo se razišli u očekivanju obećanog nastavka svjesni da smo zanemarili jedan književni dragulj, Krležinu prozu o Glembajevima.

Fotogarafije: Dora Sarikaya

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button