O povijesti, znalcima i količinama ispijenog piva već smo pisali, a danas vam donosimo pregled vrsta piva koje postoje te kako ga pripremiti u kućnoj radinosti.
Osnovna podjela bila bi na ale i lager piva, a javljaju se još i afričko te spontano prevrelo pivo.
Svaka od ovih vrsta razlikuje se po kvascu, ali i po dužini vrenja pa se tako lager pive naziva još i piva donjeg vrenja, a najčešće se piju u srednjoj i zapadnoj Europi, posebice Njemačkoj i Češkoj, zemljama inače poznatima po ovom piću. Najbolje ga je piti na temperaturi od 5 – 14°C. U Hrvatskoj postoji velik broj lager piva od kojih su samo neka sveprisutno Ožujsko pivo, njegova glavna konkurencija Karlovačko pivo, zatim Pan, Osječko pivo te mnoga druga.
Ale piva nazivaju se još i piva gornjeg vrenja, najzastupljenija su u Engleskoj, a piju se topla. Jedno od poznatijih piva koje spada u ovu grupu pod crna stout piva je poznati Guinness. Afričko pivo proizvodi se od prosenog slada pri višim temperaturama, dok su spontano prevrela piva ona pri kojima kvasac u sladovinu dospijeva na različite načine, iz posuda ili prostorija.
Ovisno o vrsti koju pijete, takvu i čašu trebate koristiti. Lageri se toče u niže kruškolike čaše jer se brže piju pa nema straha od zagrijavanja. Postoje i razni pehari, šalice za pivo, krigle, vrčevi i pokali, sve zavisno u kojoj se zemlji nalazite i koju vrstu ispijate.
Uradi sam
Iako volite domaća i strana piva koja se mogu pronaći na našem tržištu, nešto vam ipak nedostaje? Zašto se ne biste okušali u izradi vlastitog piva u kućnoj radinosti?
Na internetu postoje brojne domaće i strane web stranice na kojima je pregršt savjeta i ideja za malu kućnu pivovaru. Od namirnica, posuđa i tehnika, preko samogradnje, ponude i potražnje upoznaju vas sa svim stranama domaće izrade piva, nude razne pribore, komplete i setove, a otvaraju i brojne forume i blogove.
Prije nabave bilo kakve opreme valja detaljno proučiti što vam je sve potrebno, kako teče sam proces proizvodnje, koliki su financijski izdaci, koliko prostora vam je potrebno, gdje i kako skladištiti pivo i slično.
Od sastojaka su vam potrebni voda, hmelj, slad koji se dobiva od žitarica, najčešće ječma te pivski kvasac. Valja voditi brigu o higijeni, kuhanju, mjerenju, hlađenju i spremanju stoga nije naodmet pitati nekoga s iskustvom za dodatni savjet. Bilo bi dobro i kad biste naučili određene termine iz malog pivskog rječnika jer bi vam tad proučavanje stranica na stranim jezicima bilo puno lakše i jednostavnije.
Slobodno se učlanite u neku od udruga ljubitelja piva, proizvođača i pivara jer tad iz prve ruke možda saznate savjete i tajne koje vam netko u virtualnom svijetu možda i ne želi samo tako otkriti. Ne morate se bojati, najteže je napraviti prvi korak, poslije sve nekako krene samo od sebe.
I na kraju, iako ovo nije posao za svakoga, za prave ljubitelje piva zasigurno može biti interesantan hobi koji može prerasti u posao. Vrijeme je da okupite prijatelje ljubitelje piva i da ispijanje decilitara za vrijeme sportskih utakmica zamijenite izradom ovog veličanstvenog pića koje ćete na taj način zasigurno više cijeniti i u njemu uživati.
Autor: Vedrana Duić Loparić
