Velika izložba pod nazivom „Veličanstveni Vranyczanyjevi – umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji“ postavljena je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (do 21. kolovoza 2016.) i popraćena opsežnim katalogom. Spomenuti katalog bio je nedavno predstavljen u parku dvorca Gornje Oroslavje, posjeda u vlasništvu Ljudevita Vranyczany-Dobrinovića između 1885. i 1921.godine.
Nakon što je dvorac prodan industrijalcu Milanu Prpiću, izgorio je sredinom 20.stoljeća i danas se može vidjeti samo ulazni portal u park, te kopije dviju parkovnih skulptura (originali su na spomenutoj izložbi). Brojne fotografije dvorca i perivoja, te iz obiteljskog života, proslava i zabava, potaknulo je profesoricu povijesti Andrijanu Tomić da u sklopu Odgoja za demokratsko građanstvo u vidu slobodnih aktivnosti (Osnovna škola Oroslavje 2013./2014.) potakne učenike-ce da se bave proučavnjem povijesti svojeg kraja kroz obiteljski život plemićke obitelji Vranyczany.
Naziv projekta „Banket kod Vranyczanyja“ ukazuje da se pozornost usmjerila na prehranu i ponašanje tijekom obroka (regule), jelovnike i kuharice sačuvane u obiteljskoj ostavštini (plemićka biblioteka ili Hrvatski državni arhiv). Među sačuvanim jelovnicima je i onaj poslužen za večeru 27.studenog 1924., gdje se može uočiti ne samo raznovrsnost i kvaliteta obroka, već i povezanost hrane i pića:
Sherry Povrtna juha
Smuđ s majonezom
Bordeaux Goveđe pečenje s prilogom u umaku Madeira
Perle de Hum 1911 Nabujak od mesa
Cuvee Reservee Srneći hrbat
Tjesteninice, miješana salata, grašak s kockicama od kruha
Engleski puding
Sladoled od jagoda, karamele i ananasa
Desert
Među brojnim receptima iz sačuvanih kuharica izdvajamo onaj vezan uz pripremu bakalara iz kajkavske kuharice autora Ivana Krstitelja Birlinga:
Štokfiš z hrenom
Opkuhaj štokfiša, otrebi od kožica i koščica, podrobi, zetem jeden red štokfiša poredi po randljeku, drugi red posipli z hrenom, ribanum žemljum, kiseli vrhnjem, putrom, muškapletom, i tak nadalje, dok randljek ne napuniš, pusti zakipeti i daj na stol.
Zahvaljujući marljivom radu, brojnim postojećim fotografijama(sam se Ljudevit vrlo predano bavio fotografiranjem) kao i potpori nasljednika (praunuka Renata Vranyczany- Azinović), projekt „Banket kod Vranyczanyja“ priveden je gotovo samom kraju, rezultirajući zanimljivom (u radnoj verziji) knjigom koja uvidom u privatni život jedne obitelji nudi prikaz jednog historijskog razdoblja. Budući da je jedan od poticaja za ovaj projekt bilo i poboljšanje turističke ponude ovog kraja, možemo se nadati da će se naći sredstva za tiskanje ove zanimljive i vrijedne publikacije.
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
