Rumeno što volim rumeno

Pojavom zbirke priča „Osmica“ prošle godine u biblioteci „Mali kalibar“ pod uredništvom izuzetnog Krune Lokotara, makedonska pripovjedačica i prevoditeljica Rumena Bužarovska (1981.) zauvijek se ugnjezdila u srca hrvatskih ljubitelja kratkih priča.

Spomenuta zbirka nastala je povezivanjem dviju zbirki – spomenute „Osmice“ i prethodno objavljene zbirke priča „Žvrljotine“. Odličan odaziv čitatelja, izazvao je brzu pojavu prijevoda njezine treće zbirke priča pod naslovom „Moj muž“(„v/b/z/“, Zagreb, 2016., preveo s makedonskog Ivica Baković). Dok se u „Osmici“ autorica bavi različitim temama i likovima, ova nova knjiga je vezana jedinstvenom temom – mužem. To nije jedva čekani i željeni životni suputnik, idealni partner koji razumije i voli… Ne, to je često čovjek kojeg njegova partnerica kritički prosuđuje, prepoznaje njegove neuroze i strahove, užasava se njegovih prepotentnih nastupa pred zajedničkim prijateljima i još više pred novim osobama koje treba „zadiviti“. Primjerice, prva priča pod nazivom „Moj muž, pjesnik“ govori o supruzi koja muževljeve pjesme smatra lošim i kada je prošla prva zaljubljenost, jedva uspijeva podnositi njegovo prenemaganje.

moj-muz-1U priči „Juha“, udovica svoju ogorčenost prenosi u odnose sa starom majkom, dok u „Preljubniku“ supruga uhodi muža spremna na najgore. U priči „Geni“ autorica se bavi djecom i njihovim ponašanjem, a djeca su i središte priča „Otac“ i „Lile“. No, nisu to priče samo jedne, isključive teme- uvijek je tu isprepletenost mogućih uzroka i posljedica – pomalo okrutno, pomalo podsmješljivo, koji put s razumijevenjme, nerijetko samo konstatacija. Žene su često podređene, pa čak i žrtve u svojim bračnim zajednicama, ali zato jer su same dozvolile da do toga dođe. U jednom su trenutku pomislille da je nešto nevažno, odmahnule rukom i nastavile odmahivati, dok se stvari nisu otkotrljale u nepovrat. Koji puta je moguć vrlo drastičan povrat, kao primjerice u završnoj priči „Osmi mart“ (mudri prevoditelj zadržao je taj „starinski“ naziv mjeseca, jer je naslov zapravo simbol). Osim što su priče raznolike po odabiru odnosa između Muža i nje, svaka priča ima svoje specifično ozračje, a ono što ih svrstava pod zajednički nazivnik, jest izvrsnost pisanja. Rumena Bužarovska bila je sudionica nedavnog Festivala europske kratke priče u Zagrebu, a bit će sudionica na brojnim budućim književnim festivalima, jer je izabrana među deset mladih europskih književnika u program New Voices.

Naime, u želji da se mladi, nedovoljno afirmirani autori približe europskoj čitalačkoj publici, njihove se knjige prevode na engleski jezik, a oni gostuju u raznim sredinama. Spomenuti program dio je projekta „Literature across Frontiers“, a članovi Platforme u Hrvatskoj koji predlažu autore su Hrvatsko društvo pisaca i Kulturtreger-Booksa. Njihovi prijedlozi sastoje se od pisca iz države i stranog pisca, pa su tako za New Voices odabrani kao strani autor-ica Rumena Bužarovska, a kao domaći Zoran Pilić.

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button