Časteći nekoga riječju „čarobnjak“ uglavnom mislimo na onoga (nikada onu) tko može izvesti nadnaravne, u pravilu pozitivne, pojave.
Jedan od najpoznatijih literarnih likova je čarobnjak iz Oza iz istoimenog romana (1900.) američkog pisca i novinara Lymana Franka Bauma (1856.-1919.) čija je popularnost narasla nakon filma redatelja Victora Fleminga (1939.).
Iako su djevojčica Dorothy i njezina družba sastavljena od strašila, limenog drvosječe i lava puno očekivali od moćnog čarobnjaka, on se pokazao kao prevarant i manipulator.
Čarobnjak iz Ozlja
Šećući ozaljskim krajem nisam niti slutila da je i tu jedan čarobnjak, dakako čarobnjak iz Ozlja (tako mala razlika u imenu, a tako velika razlika u posljedicama) koji me može podučiti ne samo o ovom kraju i njegovoj povijesti (njemu je navodno oko 600 godina) već i o nekim životnim mudrostima.
Kakav je taj čarobnjak i kakve su njegove moći najbolje zna njegov tvorac, autor stripova o čarobnjaku iz Ozlja, Josip Stupić (1989.): „(…)
Ugodan je u razgovoru, spreman na šalu ili pak pokoju mudrost. Živi skromno s malim potrebama. Radoznala je duha i uvijek iznova spreman je naučiti i doživjeti nešto novo(….).“
Autor tvrdi da njegov čarobnjak, nalik Gandalfu, bujne brade i brkova, u dugoj halji i pokriven karakterističnim šeširom, nije pravi čarobnjak, ali ja se ne bih složila.
Čini mi se, da ako netko u zdravlju, prijateljstvu, ljubavi i prirodnim ljepotama prepoznaje najbolje životne komponente, on nesumnjivo posjeduje čarobne moći.
Pišući dijaloge na tragu starog lokalnog govora ozaljskog kraja, Stupić daje svojem čarobnjaku arhaičnu notu ali istovremeno čuva govornu baštinu.
Dio svojih priča u stripu pod nazivom „Čarobnjak iz Ozlja – anegdote“ Josip Stupić je okupio u nevelikoj knjižici (Zavičajni muzej Ozalj, 2019.), a valja dodati da je ovaj samozatajni čarobnjak postao zaštitni lik različitih promotivnih zbivanja u Ozlju.
Postoje planovi da se ozaljski čarobnjak oživi na kazališnim pozornicama, a skoro sam sasvim sigurna da ću ga slijedeći put sresti na nekoj šumskoj stazi (navodno bere vrganje i lipove cvjetove).
Ilustracije zahvaljujući Josipu Stupiću
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
