Feniks pokraj Kupe

Gledajući danas crkvu Blažene Djevice Marije Snježne i pridruženi pavlinski samostan u Kamenskom nedaleko Karlovca čini se upravo nevjerojatnim kroz što su tokom vremena prošla ta dva zdanja i njihovi svećenici.

pavlinski-samostan-1

Pavlinski red uspostavljen je u Mađarskoj (1215., biskup Bartol), a za uzor svoga reda, pavlini su uzeli život prvog kršćanskog pustinjaka, svetog Pavla Pustinjaka (235.?-341.?), koji je provodio život u kontemplaciji i pokori usred egipatske pustinje: omatao se palminim lišćem, gavran mu je donosio komad kruha, a dva su mu lava iskopala grob kada je preminuo u dubokoj starosti.

pavlinski-samostan-2

Pavlinske su crkve često posvećene Majci Božjoj, pa je tako i ova u Kamenskom posvećena BDM Snježnoj čija se svetkovina 5.kolovoza povezuje s legendom iz 13.stoljeće.

Prema toj legendi, papi Liberiju se ukazala Gospa (3.8.352.) tražeći od njega da izgradi baziliku na mjestu obilježenom snijegom, pa kada je usred ljeta, 5. 8. 352. snijeg prekrio rimski brežuljak Eskvilin, tamo je sagrađena velika bazilika (santa Maria Maggiore).

Pavlini u Hrvatsku dolaze sredinom 13. stoljeća , a grofica Katarina Frankopan Metlička 1404. osniva samostan u Kamenskom. Zbog turske provale 1570. pavlini sele u „svoj“ samostan Svetice nadomak Ozlja, ali se vraćaju nakon stotinjak godina i 1740. počinje obnova crkve u baroknom stilu i gradnja novog samostana (1749. – 1767.).

pavlinski-samostan-3

Prema arheološkim iskapanjima, baroknoj crkvi je prethodila mala drvena crkva, a ova današnja nije originalno iz 18. stoljeća nego je posljedica obnove nakon ratnog razaranja 1991. – 1995. (završetak radova 6.10.2007.).

Prosvijećeni apsolutist car Josip II (1741.-1790.)svojim reformama nastoji smanjiti utjecaj crkve u obrazovanju pa ukida brojne redove, među kojima i pavline (1786.).

Razlog možemo pronaći podjednako u rasprodaji pavlinske crkvene imovine kao i zbog njihovog poticanja nacionalne svijesti što se kosilo s Josipovom politikom germanizacije.

Prema izvorima, Poljska je jedina zemlja gdje su se pavlini održali, pa se na poziv kardinala Kuharića vraćaju 1972.u Kamensko (danas u Hrvatskoj djeluju tri pavlinska samostana – Kamensko, Svetice, Sveti Petar u Šumi).

pavlinski-samostan-4

U povijesnim zapisima nalazimo imena dvojice slikara koji su u različitim razdobljima oslikavali crkvu, a to su poljski pavlin Gabrijel Taller (1707.-1780.) i Fridrik Hamerlić (? – 1860.).
Taller sudjeluje u oslikavanju Kamenskog tokom barokne obnove (od 1740.) ali ga nalazimo i u Lepoglavi (uz najvećeg baroknog slikara na našem području Ivana Rangera (1700.-1753.).

Također oslikava crkvu sveta Tri kralja u Karlovcu (današnja četvrt Banija) pri čemu ga se deklarira kao slikara iz Kamenskog.
Podaci o Fridriku Hamerliću još su oskudniji: njegovo ime prvi put susrećemo 1836. kada počinje oslikavati franjevačku crkvu u Karlovcu, a potom ga nalazimo zabilježenog kao slikara kupole u Kamenskom 1838.

Hamerlić je važan u biografiji slikara Vjekoslava Karasa (1821.-1858.) jer ga je prvi poučio slikanju (1836.-1838.) i vjerojatno na temelju postignutih rezultata, Karas dobiva potporu za odlazak u Italiju na daljnje školovanje.

pavlinski-samostan-5

Današnji pogled u unutrašnjost crkve otkriva raskošni glavni oltar gdje je slika Djevice s malim Isusom okružena drvenim polikromiranim pozlaćenim svecima i anđelima.

Zidne slikarije, pripisane spomenutim slikarima, rese svetište, a u međuvremenu je vraćena obnovljena propovjedaonica i uređene su orgulje.
U samostanskim hodnicima duž klaustra mogu se vidjeti fotografije opustošene crkve iz devedesetih godina i možemo se nadati da je to posljednja devastacija u dugoj povijesti crkve i samostana u Kamenskom.

Pavao Pustinjak sklonio se u pustinju da bi mogao slaviti Boga; naši pavlini svoju pustinju vazda iznova stvaraju.

Fotografije: Croatia Open Land

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button