Prelijepo bijelo zdanje mauzoleja Mumtaz Mahal, mramorni Tadž Mahal, imao je svojevrsnog prethodnika u izgledu mauzoleja Itimad – ud – Daulaha (1622.-1628.), koji je Nur Džahan, posljednja žena četvrtog mogulskog vladara Džahangira (1569.-1627.) dala podići svojem ocu.
Međutim, istinskog nasljednika u motivu i izgledu gradnje Tadž Mahala nalazimo u mauzoleju Bibi Ka Maqbara u gradu Aurangabadu. Gradnju spomenutog mauzoleja potaknuo je Aurangzebov sin Muhammad Azam (unuk Šaha Džahana) za svoju majku Dilras Banu Begum (1622.-1657.), koja je preminula rađajući Aurangzebovo peto dijete.
Podsjetimo se:
Aurangzeb je svojeg oca Šaha Džahana proglasio nesposobnim, ujedno ga optuživši za rastrošnost prilikom gradnje Tadž Mahala, te se sam prihvatio vladanja od 1658.-1707. Svojom prvom, nedvojbeno izuzetno voljenom ženom Dilras Banu Begum (kasnije znanom pod imenom Rabia-ud-Daurani) oženio se 1637. Potresen njezinom smrću dvadeset godina kasnije, angažirao je Ata Ullaha (sina dvorskog arhitekta Lahaurija, graditelja Tadž Mahala) da sagradi mauzolej.
Za razliku od svojeg oca, Aurangzeb nije bio sklon umjetnosti, pa iako arhitektonski ansambl „Daminog groba“ slijedi temeljne graditeljske linije mauzoleja i koncepciju vrta Tadž Mahala, odnosno pratećih zgrada, ipak se prepoznaje, ne samo manje uloženog novca i vremena nego i inventivnosti.
Glavna zgrada urešena je impozantnom kupolom i okružena minaretima, unutrašnje i vanjske dekoracije su ljupke i vješte, ali je također vidljiva upotreba siromašnijeg materijala (mramorni su samo donji dio zgrade i kupola, ostalo je bazalt) i nedostatak istinske graditeljske vizije.
Prema nekim podacima, gradnja Bibi Ka Maqbara je trajala dvije godine, od 1660. do 1661.( iako na pratećoj informativnoj ploči piše razdoblje od 1651.-1661., što je pomalo neobično, budući da je Dilras Banu Begum preminula 1657).
Uspoređujući ova dva mauzoleja, možemo kao poveznicu uočiti duboke osjećaje koji su pokretali njihove izgradnje, ali i nejednake odnose prema umjetnosti. Iako njihovi formalni izgledi nisu suštinski raličiti, razlikuje ih estetska i produhovljenost. Poput odgovora čarobnog ogledala kraljici u bajci o Snjeguljici :“Lijepa si kraljice, lijepa, ali je Snjeguljica ljepša“.
Fotografije: Boris Živko, Tatjana Lukež
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
