Upoznajte glavne sastojke hrane i njihovu ulogu

Naše zdravlje, ali i lijepa figura, uvelike ovisi o sastojcima u hrani koju svakodnevno jedemo, a ona bi trebala biti raznovrsna i sadržavati bjelančevine, proteine, ugljikohidrate, vitamine, minerale, vlakna, vodu i ostale vrijedne nutrijente… Koliko nam je zapravo poznato što se dešava u tijelu i što naše tijelo treba te koji je utjecaj hrane u izgradnji i obnovi stanica i kosti saznajmo…..

Bjelančevine su potrebne za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kosti i ostalih tkiva i organa i tijelu.
Bjelančevine, proteini, se probavom razgrađuju na aminokiseline koje nam u organizmu služe kao izvor energije, za sintezu tkiva, mišića, unutarnjih organa, kose, te za antitijela imunološkog sustava itd., ali i kao kontrola različitih metaboličkih procesa. One su jedan od spojeva regulira sustav spavanja, te kao izvor esencijalnih aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao funkcionirati.

Ugljikohidrati i masti uglavnom osiguravaju energiju, a neke vrste masti potrebne su i za izgradnju pojedinih tkiva i iskorištavanje nekih vitamina.

Masti se dijele na zasićene i nezasićene masne kiseline, a razlika se bazira na vezama između atoma ugljika u lancu. Kod zasićenih masnih kiselina one su jednostruke, a kod nezasićenih jednostruke, dvostruke i trostruke.
Tu spadaju i dobre masnoće odnosno takozvane esencijalne masne kiseline koje organizam ne može sam sintetizirati, a potrebne su nam za funkcioniranje, pa ih stoga moramo unositi hranom.
Masti su prvenstveno izvor energije, a služe i za sintezu staničnih membrana, sintezu kolesterola, kao i sintezu hormona.

Uz bjelančevine i masti u namirnicama se nalaze i saharidi, šećeri. Razlikujemo jednostavne, brze, šećere kao što su glukoza, fruktoza, maltoza, laktoza i saharoza, koji su momentalni izvori energije te daju slatki okus namirnicama te složene i spore, šećere ili polisaharide, koji se duže probavljaju te tako konstantno osiguravaju energiju.

Polisaharidi se dalje mogu podijeliti na probavljive, škrob, koji su izvor spore energije i neprobavljive, celuloza, hemiceluloza, koji daju osjećaj sitosti, potiču dobru probavu, te vežu toksine i dio masti iz hrane. Ugljikohidrati su svi organski spojevi, tj. spojevi s lancem ugljika koji na sebe vežu vodik.

U prehrani ljudi izraz ugljikohidrati najčešće povezuju s proizvodima od bijelog brašna ili ga jednostavno koriste za namirnice bogate škrobom i jednostavnim šećerima.
Isto tako izraz vlakna najčešće se koristi za neprobavljive polisaharide.

Vitamini i minerali su neophodni za pravilan rad organizma i odražavanje zdravlja.

Voda je važan sastavni dio našeg tijela jer čini više od polovice njegove težine te ju treba uzimati u dovoljnim količinama.

10 namirnica za hidrataciju tijela

Krastavac 96% vode
Lubenica 96% vode
Ananas 95% vode
Salata 95% vode
Rajčica 94% vode
Bobičasto voće 95% vode
Celer 95% vode
Dinja 92% vode
Naranča 90% vode
Kruška 89% vode

OVDJE pronađite još dva sjajna savjeta vezana za hidrataciju organizma i vaše kože

8 savjeta za bolju hidrataciju kože
Što se događa s (de)hidratacijom i starenjem kože tijekom ljeta?

Namirnice bogate bjelančevinama su sve vrste mesa, peradi, ribe, jaja, mlijeko, sir, jogurt, grah, grašak, leća, soja i orasi.

Namirnice bogate “ugljikohidratima” su žitarice i njihove prerađevine, poput kruha, peciva, tjestenine, pahuljice, zatim riža, krumpir i korjenasto povrće, te šećeri i slastice.

Namirnice bogate mastima su ulja, svinjska mast, loj, maslac, punomasni mliječni proizvodi, margarin majoneza, masno meso i mesni proizvodi, pojedine vrste riba, soja, sjemenke i orasi.

Namirnice bogate vitaminom A su tamnozeleno povrće, mrkva, rajčice, marelice, dinje, jaja i jetra.

Namirnice bogate vitaminima skupine B su meso, riba, jaja, mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i tamnozeleno povrće.

Namirnice bogate vitaminom C su svježe voće,, osobito agrumi, limun, naranče, mandarine i većina svježeg povrća.

Namirnice bogate željezom su meso, riba, grah, grašak, tamnozeleno lisnato povrće, sušeno voće i orasi.