Obožavani sladoled

Poslastica koju obožavaju i mali i veliki.

Kada pomislimo na ljeto, odmah nam na pamet padaju riječi koje nas asociraju s navedenim pojmom. More, plaža i onaj fini sladoled koji većina ljudi jednostavno obožava. Rijetko tko od nas ne voli sladoled, a raspon generacija koji voli uživati ližući sladoled kreće se od djece pa sve do generacija treće dobi.

Kako je zapravo nastao sladoled?

Svi znamo što je sladoled, no mali broj nas zna odakle potječe tradicija konzumiranja sladoleda i kako je on zapravo nastao. Postoje mnogobrojne teorije o prvim počecima nastanka i proizvodnje sladoleda, no smatra se da su dvije teorije „prave“ odnosno da se sve sadašnje priče o prvim počecima nastanka sladoleda, potječu upravo od njih.

Prva teorija kaže da je poduzetnik Jacob Fussel, bio osoba koja je osnovala prvu industriju za proizvodnju sladoleda, a nalazila se u Baltimoreu (U.S.A.). U tom doba, proizvodila se velika količina sladoleda, no to ipak nije bilo dovoljno za masovnu proizvodnju. Smatra se da je glavni razlog tome, otkriće aparata za zamrzavanje, koji tada nije postojao, a njegovim otkrićem (80 godina poslije) započinje prava, mala revolucija sladoleda.

Druga teorija kaže da je kineska populacija domaćin izvornog oblika sladoleda, odnosno u razdoblju p.k. imali oblike preteče današnjeg sladoleda. Putovanjima legendarnog Marka Pola, sladoled dolazi u današnju Italiju. Sladoled se smatrala kao velika poslastica na kraljevskim dvorima, a u tadašnje vrijeme samo su imućnije obitelji mogle priuštiti, ovu danas, uobičajenu slasticu. Bilo kako bilo prema bilo kojim teorijama, znamo samo da su nam naši preci osigurali osvježavajuću poslasticu čija intenzivna proizvodnja započinje u 19. stoljeću.

Jednostavni recepti za sladoled

Fantastični sladoled – Sjajan recept za domaći sladoled.
Tri recepta za tri prirodna sladoleda – Ne jedan, ne dva nego tri različita recepta za prirodne voćne sladolede.
Sladoled od matcha zelenog čaja – Jednostavan recept od tri sastojka.
Sufle kneza Pucklera – Sufle iznenađenja ispod čije se tople hrskave kore skriva sladoled.
Najneobičniji deserti na svijetu – U svijetu postoji više od 100 tisuća različitih deserta.
Što je sladoled?

Sladoled možemo definirati kao djelomično ili potpuno zamrznutu slasticu. Sastoji se od mlijeka i mliječnih proizvoda (maslac, vrhnje, mlijeko u prahu i ostalo) i ne-mliječnih sastojaka, čije je uloga drugačija. Navedeni sastojci služe za dolivanje boje sladoleda, okusa, mirisa, arome, konzistencije i dr. To su raznovrsni dodaci, sladila, stabilizatori, emulgatori, dodaci čokolade, voćnih aroma i slično. Jedan od razloga zašto nalazimo toliko raznovrsnih sladoleda na policama dućana, je upravo taj. Postoje u ranim bojama, veličinama, pakiranjima (korneti, štapići, kuglice, kutije), a okusi i vrste, dosegle su zaista veliki spektar šarolikosti. Za povećanje volumena i bolju konzistenciju tu je uklopljeni zrak, a u sladoled se još stavlja i voda. Prema zakonu o proizvodnji sladoleda tu su razna pravila kojih se prehrambena industrija odnosno proizvođači trebaju pridržavati kako bi sladoled na police dućana stigao u najboljem stanju. U dućane/ objekte sladoled dolazi u zamrznutom stanju, a ako je proizvodnja išla prema pravilima i propisima, u takvom stanju može se čuvati i do godine dana. Bitno je navesti činjenicu da sve potrebne informacije, možete pronaći na deklaracijama sladoleda odnosno pakiranja.

sladoled_1

Izdvojeno:

> 100 g sladoleda sadrži 150-300 kcal, a jedna kuglica sladoleda u slastičarnama ima otprilike 30 g. Ovisno o dodacima, udjelu masti, šećera i vrsti mlijeka, ovisi energetska vrijednost sladoleda.
> Najveća tvornica sladoleda nalazi se u Cavianu ( kraj Napulja), a naziva se ALGIDA, a slijedi ju drugi po veličini, pogon u Njemačkoj.
> Isti sladoled, (nap. kornet od čokolade), različit je za različita tržišta. Proizvođači se prilagođavaju, potrebama konzumenata, a okusi istih sladoleda nisu jednaki u svim zemljama.
> Najveći konzumenti sladoleda su djeca, kao i osobe starije iznad 45 godina.
> Najviše sladoleda po glavi stanovnika pojede se u Americi.
> Najprodavaniji okusi su: čokolada, vanilija i jagoda
> Zanimljiva je informacija da sladoled kao desert više preferiraju muškarci nego žene.
> Najveći sladoled, napravljen je u Kanadi 1988, godine, a težio je 25 tona.
> Zemlje koje najviše konzumiraju sladoled su: Novi Zeland, Danska, Švedska, Belgija, Švicarska, Kanada i Norveška.

Kako odabrati sladoled?

Preporuka nutricionista je da se uvijek prednost treba dati laganim i light proizvodima, bogatim voćem po mogućnosti. Konzumacija bi trebala biti umjerena i uravnotežena, gdje možemo zaključiti da ako sve koristimo umjereno, sladoleda zapravo može biti jako osvježavajuća i odlična namirnica. Preporuka nutricionista je 2-3 tjedno,i naša uobičajena prehrana neće biti poremećena. Naravno da treba naglasiti pitanje veličine i vrste sladoleda jer za dvije osobe, jedna kuglica sladoleda, značit će drugačije. Čokoladni sladoledi u većini slučajeva su energetski bogatiji nego voćni sladoledi.

Autor: Magistra nutricionizma Marina Jakšić