U svibnju 2004. godine deset zemalja srednje i istočne Eurpoe se pridružilo Europskoj uniji (EU). Nakon deset godina analitičari Raiffeisen istraživanja u posebnom izvještaju osvrću se na pokazatelje pet država članica iz Srednje Europe (SE) te zaključuju da se proširenje EU-a pokazalo uspješnim, ne samo za regiju SE-a, nego i za Austriju. „Premda je to bilo najveće proširenje u smislu broja novih država članica i brojnosti njihovih naroda u povijesti EU-a, povećanje ukupnoga BDP-a Unije iznosilo je svega 4,8 posto. Bez obzira na sve, to je proširenje bilo od iznimna značaja za gospodarski razvitak novih država članica iz SE-a“, izjavio je Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta SIE-a u Raiffeisen Bank Internationalu (RBI), koji je glavni autor posebnog izvještaja.
Podjela na Istok i Zapad unutar EU-a nije više aktualna
Udio pet promatranih zemalja SE-a u ukupnomu BDP-u Unije narastao je sa 4,2 posto 2004. godine na 5,7 posto 2013. godine. Prosječan BDP po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) u regiji SE-a u odnosu na prosjek EU-a od 2004. se godine povećao za 12 postotnih bodova. I udio regije SE-a u izvozu EU-a na svjetska tržišta također se povećao sa 6,2 posto 2004. godine na 9.7 posto 2013. godine. Ostali pokazatelji, kao što su niske stope nezaposlenosti, solidna razina javnoga duga, prilično stabilni državni rejtinzi i solidna kretanja u bankarskim sektorima također potvrđuju visok stupanj otpornosti velikih gospodarstava SE-a kroz cijeli ekonomski ciklus, kao i ostvarenu kvalitetu rasta u regiji.
„Budući da približno 80 posto regionalnoga BDP-a u Srednjoj Europi potječe iz Poljske, Češke i Slovačke, nedavne gospodarske i političke turbulencije u Mađarskoj i Sloveniji imale su tek neznatan utjecaj na uspjeh ove regije u cjelini. S obzirom na solidne pokazatelje, ne treba čuditi što su cijene izdanja iz većine država SE-a na financijskim tržištima prilično blizu onima iz takozvanih ‘ključnih’ država europodručja. Stoga bi deseta obljetnica proširenja EU-a na države Srednje Europe trebala dovesti do prestanka razmišljanja o podjeli na Istok i Zapad unutar EU-a“, riječi su kojima Deuber sažima pozitivan razvoj regije SE-a tijekom protekloga desetljeća.
Austrija ima koristi kao vodeći ulagatelj u Srednju Europu
Austrijsko je gospodarstvo u apsolutnim iznosima jedan od najvećih ulagatelja u Srednju i Istočnu Europu (SIE) općenito, a posebice u regiju SE-a. Približno 13 posto ukupnog iznosa izravnih stranih ulaganja (FDI) država Zapadne Europe u SE odnosi se na Austriju, dok udio Njemačke iznosi 20 posto. Trgovinska razmjena s Austrijom zauzima približno 4 posto ukupnog obujma trgovine cijele regije SE-a, a razmjena s prvim susjedima – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom – osobito je intenzivna. U bankarskomu je sektoru razmjeran položaj Austrije još snažniji nego na području realnoga gospodarstva jer se na austrijske banke u regiji SE-a odnosi približno 20 posto ukupne izloženosti Zapadnih banaka, u odnosu na udio njemačkih banaka u izloženosti od 14 posto.
Sadašnje prognoze rasta BDP-a za regiju SE-a u visini 2,5 posto za 2014. godinu te 2,8 posto za 2015. godinu ne samo da su znatno više od prosjeka SIE-a (1,2 posto u 2014. i 2,0 posto u 2015. godini), nego značajno nadmašuju i prognoze rasta za europodručje (na razini 1,5 posto u 2014. i 2,0 posto u 2015. godini). S obzirom na to, pozitivna kretanja na području SE-a i dalje podržavaju kretanja austrijskoga gospodarstva te je stoga Austrija među državama koje su imale najviše koristi od proširenja EU-a 2004. godine.
Uz dopuštenje: Raiffeisen Bank International AG
Fotografija: kenteegardin / Foter / Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 Generic (CC BY-SA 2.0)
