U četvrtak, 27. lipnja 2014, godine Arheološki muzej u Zagrebu otvara izložbu 1914. – sjećanje na Prvi svjetski rat: novac, medalje i odlikovanja.
Time se muzej priključuje obilježavanju stote godišnjice početka dotad najvećeg i najsveobuhvatnijeg sukoba globanih razmjera.
Izlaganjem preko 300 predmeta iz fundusa Numizmatiče zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, jedne od najvećih zbirki u ovom dijelu Europe, nastoji se približiti ovaj tip muzejske građe javnosti, kako bi ona lakše mogla percipirati događaje koji su doveli do početka Prvog svjetskog rata, događaja koji će trajno promijeniti Europu i svijet. Kroz konkretne primjere iz numizmatike, medaljarstva, faleristike i ostale arhivske građe posjetitelji upoznaju do sada teško dostupnu građu prezentiranu u zaokruženim povijesno-tematskim cjelinama. U tu svrhu izrađen je niz modela od pleksiglasa, maketa od različitih materijala, kao i određeni broj panoa uz koje su postavljeni predmeti.
1914. godine ravnatelj Arheološkog odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu (današnjeg Arheološkog muzeja) bio je Josip Brunšmid, prvi stručno obrazovani arheolog u Hrvatskoj. Ravnateljem je postao još 1895. godine, dvije godine nakon što je zaposlen kao kustos Arheološkog odjela. Ravnateljem te institucije ostao je sve do umirovljenja 1924. godine, no u Muzeju je radio, na numizmatičkoj zbirci, sve do 1927. godine.
Novčanica od 1000 kruna kakva se koristila u Austrougarskoj početkom 20. stoljeća
Brunšmid je bio izuzetan stručnjak u svakom pogledu, širokih interesa i beskonačne energije. No numizmatika je tijekom čitave Brunšmidove karijere bila njegov primarni, ili jedan od primarnih, profesionalnih interesa. Vidljivo je to iz golemog broja članaka objavljenih u muzejskom časopisu krajem 19. i početkom 20. st., kada su čitavi svesci proizašli upravo iz njegova pera. Brunšmid je za svog radnog vijeka na numizmatičkoj zbrici inventirao 67708 primjeraka novca, za što je bilo potrebno više od sedam godina svakodnevnog rada od po osam sati.
Tijekom te godine u Muzej je dospjela velika količina numizmatičkih predmeta, bilo otkupom po raznim europskim aukcijama ili kod poznatih europskih trgovaca antikvitetima bilo darovima ili otkupom od lokalnih posjednika materijala. Numizmatički segment izložbe biti će prezentiran kroz novac država koje su bile uključene u sukob. (Austro – Ugarska monarhija, Bugarsko carstvo, Kraljevina Srbija, Kraljevina Italija, Njemačko carstvo, Rusko carstvo…). Biti će prezentirane promjene na monetama, ekonomske i gospodarske prilike uzrokvane ratom, privremena suspenzija Zlatnog standarda te utjecaj inflacije na gospodarstvo.
Orden Franje Josipa osnovao je car Franjo Josip I., 2. prosinca 1849., povodom godišnjice svoje vladavine. Odlikovanje se dodjeljivalo za izuzetne građanske zasluge, posebno diplomatima. Odlikovanje je mogao dobiti svatko bez obzira na nacionalnost vjeru i položaj u društvu. Početkom Prvog svjetskog rata dodjeljivanje je prošireno i na vojsku.
Medaljerski segment biti će prezentiran sitnom plastikom ratne tematike naših eminentnih medaljera tadašnjeg vremena (Robert Frangeš-Mihanović, Rudolf Valdec, Ivo Kerdić…) i stranih autora koji su inspiraciju za svoje medalje i plakete pronašli u temama prvog svjetskog rata.
Faleristički segment biti će prezentiran kroz najviša odlikovanja Austro- Ugarske monarhije (Red Franje Josipa, Red Željezne Krune…), Njemačkog carstva (Zvijezda sa zlatnom krunom, Križ sa zlatnom krunom…), Kraljevine Srbije, Kraljevine Italije Ruskog Carstva…
Segment u kojem će biti prikazana arhivska građa pokrivati će dokumente i arhivalije vezane za same izložene predmete, zgradu muzeja i njegove djelatnike.
Izložbu zaokružuju pedagoške radionice pod nazivom Neispričane priče o Prvom svjetskom ratu u kojem djeca mogu donijeti poneki predmet iz doba Rata (razglednicu, pismo, fotografiju ili neki drugi osobni predmet), povesti u Muzej bake, djedove ili roditelje da bi ispričali neku toplu ljudsku priču iz doba Velikog rata, kako ga se tada zvalo.
Uz dopuštenje: Arheološkog muzeja
