Legendarni bundžija

Muzej seljačkih buna, u sklopu Muzeja Hrvatskog zagorja, nalazi se od 1973. u obnovljenom baroknom dvorcu obitelji Oršić u Gornjoj Stubici, a u novom stalnom postavu od 2002. posvećenom razvoju feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske.

Naglasak je stavljen na Seljačku bunu 1573. (pobuna hrvatskih i slovenskih kmetova). U pratećoj galeriji često se postavljaju izložbe koje se bave nekom temom vezanom uz muzejski postav, pa su Vlatka Filipčić Maligec i Lidija Kelemen iznjedrile izložbu intrigantnog naslova „Gubec: razbojnik ili velikan“ (17.12. 2021.-30.5.2022.) u kojoj su se bavile raznim posrednim posljedicama vezanim uz Matiju Gupca (1548.-1573.) poput promjene povijesnog gledišta o njemu kao vođi Bune, pratile su umjetnička djela nadahnuta njegovim „likom i djelom“ i nastojale razlučiti povijest od legende.

matija gubec muzej u zagorju

Postavljena ležerno i promišljeno, izložba je podijeljena u četiri cjeline i počinje s dvoranom u kojoj je oruđe i oružje „korišteno“ u Buni, te brojne opaske na račun „razbojnika ili velikana“ kako glasi naslov ove prve cjeline (tu je sjajna fotografija Zlatka Mirta (1963.-2016.), muzejskog preparatora koji je zdušno sudjelovao u muzejskim prikazima Seljačke bune).

Josip Broz Tito nazvao je Gupca (1945.) „slavnim sinom hrvatskog naroda“, Hrvoje Šošić „vagabundom i hohštaplerom“ (1993.) jer je „dignuo bunu protiv hrvatskog naroda, umjesto da se ide boriti na tursku granicu“, Baltazar Adam Krčelić ga zove „Kralj Gubec, vođa zločinačke vojske…“ (1770.), a Vjekoslav Klaić ga opisuje: „Bijaše čovjek hrabar, mudar savjetom i vješt oružju.“(1874.).

matija gubec muzej u zagorju

U ispravi iz 1573. o suđenju kmetovima u Selnici naziva ga se „…opaki čovjek Ambroz Gubec“. Dvojba oko imena pod nazivom „Ambroz ili Matija“ jest naslov druge izložbene cjeline u kojoj ga madžarski povjesničar Miklos Istvanffy (1538.-1615.) u knjizi tiskanoj 1622. naziva Matijom (što Vjekoslav Klaić uvodi u hrvatsku historiografiju), dok je Josip Adamček (1933.-1995.) otkrio da se zvao Ambroz (i dalje ga zovemo Matijom).

Brojni su umjetnici stvarali nadahnuti Gupcem i Bunom, pa u trećem dijelu nazvanom „Književnost i popularna kultura“ nalazimo brojne pjesme posvećene Gupcu, poznate romane (August Šenoa „Seljačka buna“) i drame (Mirko Bogović „Matija Gubec“), operu (Ivo Lhotka Kalinski „Matija Gubec“) i rock operu (Krajač – Metikoš – Prohaska „Gubec beg“ ; Beg je jedan od nadimaka) te likovna djela, klasična (Iveković, Quiquerez, Augustnčić) i stripove (Titanik, Bednjanec).

Kirin matija gubec

Najpoznatiji film posvećen Gupcu je film Vatroslava Mimice (1923.-2020.) „Seljačka buna 1573.“ Snimljen 1975. (prvi film o Gupcu snimio je Aleksandar Binički 1917., ali nije sačuvan), a Dušan Vukotić (1927.-1998.) je 1974. snimio izvanredni dokumentarni film „Gubecziana“ (za koji je napisao scenarij s Gerhardom Ledićem) u kojem slike naivnih umjetnika i skulpture koristi za prikaz Bune i Gupca.

I tako smo došli do posljednje izložbene cjeline pod nazivom „Živ ili mrtav“ u kojoj se propituju priče o njegovom hvatanju i smaknuću na zagrebačkom Markovom trgu (postoji i oznaka) kao i ostavština kroz nazive škola ili KUD-ova.

Izložba „Gubec: razbojnik ili velikan“ predstavlja pametno i duhovito osmišljenu priču o izuzetnom povijesnom događaju i kontroverznoj ličnosti (je li doista bio dobar strateg ili, kako neki misle, „slučajni junak“?) pa je šteta da nakon zatvaranja u Gornjoj Stubici ne obiđe galerije u drugim sredinama.

gubec-razbojnik ili velikan, detalj postava popularna kultura

Fotografije Muzej seljačkih buna/Muzej Hrvatskog zagorja
olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button