„Promatrajući iz opće perspektive, rast BDP-a europodručja za 0,2 posto u prvomu tromjesečju nije ostvario naša očekivanja. Stoga smo svoje prognoze ukupnoga rasta za europodručje u 2014. godini smanjili s 1,5 na 1,2 posto.
No, i dalje vidimo mogućnost manjega povećanja gospodarskoga rasta u drugoj polovini godine, a vrhunac na razini 2,0 posto očekujemo u 2015. godini. U ovomu trenutku u europodručju ne vidimo rizik od deflacije. Ipak, smanjenje cijena hrane i energenata dovelo je do razine inflacije od 0,5 posto, što je ispod stope temeljne inflacije od 0,8 posto. Unatoč polaganomu porastu stopa, prosječna će inflacija ostati znatno ispod ciljne vrijednosti Europske središnje banke (ESB). Ove godine očekivana stopa inflacije za europodručje iznosi 0,8 posto, a za 2015. godinu bi se trebala umjereno povećati na 1,3 posto. Obje su jasno ispod ciljne stope ESB-a na razini približno 2 posto, ali daleko i od deflacije“, tim riječima Peter Brezinschek, voditelj Raiffeisen istraživanja u Raiffeisen Bank International AG (RBI), započinje predstavljanje publikacije o strategiji globalnih tržišta Strategy Global Markets.
Naprotiv, pritisak cijena u SAD-u od proljeća je značajno porastao te su, kao izravna posljedica nešto jačih kretanja na tržištu rada, potrošačke cijene od svibnja premašile razinu od 2 posto (na tromjesečnoj osnovi). Stoga su analitičari Raiffeisen istraživanja svoje prognoze ovogodišnje stope inflacije u SAD-u revidirali s 1,5 posto na 1,9 posto.
Središnje banke: Fed „koči“, ESB „daje gas“
Središnja banka SAD-a (Fed), objavila je na sastanku 18. lipnja da će od srpnja nastaviti sa smanjenjem otkupa obveznica za dodatnih 10 milijarda USD na mjesečni iznos od 35 milijarda USD. Nadalje, planira potpuno obustaviti otkup obveznica do jeseni. Međutim, sadašnja razina kamatnih stopa i dalje se ne planira mijenjati do sredine 2015. godine. „Ozbiljno sumnjamo da Fed može i da će doista toliko dugo čekati prije nego što poveća ključne kamatne stope. Glavni argument monetarnih vlasti, a to je visoka nezaposlenost, već neko vrijeme ne stoji budući da u SAD-u očekujemo uspostavu de facto pune zaposlenosti sa stopom nezaposlenosti od svega 5,7 posto do sredine 2015. godine. U kombinaciji sa stopom inflacije iznad 2 posto, to bi trebao biti dovoljan razlog za povećanje ključnih kamatnih stopa već ranije“, objašnjava Brezinschek sadašnja kretanja u SAD-u.
Za razliku od Feda i njegova planiranoga prekida krajnje labave monetarne politike, ESB je donio odluku o cijelomu paketu dodatnih mjera. U jesen bi mogao uslijediti i program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (eng. asset backed securities). Ključne kamatne stope zapravo su već dosegnule najnižu moguću granicu. Nov ciklus povećanja kamatnih stopa očekuje se do kraja 2015. godine jer negativna realna kamatna stopa, s obzirom na jačanje gospodarstva, tada više neće biti primjerena.
EUR/USD: euro pod pritiskom
„U razdoblju od siječnja do lipnja tečaj eura u odnosu na američki dolar fluktuirao je između 1,349 i 1,393, što je u skladu s našom prethodnom prognozom bočnoga kretanja unutar povijesno relativno uska raspona oko razine 1,35. Međutim, za kraj 2014. godine očekujemo tečaj EUR/USD na razini 1,30 budući da bi moglo doći do jačanja spekulacija o ranijemu povećanju ključnih američkih kamatnih stopa, a time i do pritiska na euro“, Brezinschekov je pregled kretanja valuta.
Razlika prinosa između dvogodišnjih njemačkih i američkih državnih obveznica i dalje je glavna odrednica kretanja tečaja. Dok su se prinosi na dvogodišnje američke državne obveznice povećali na samo 0,5 posto zahvaljujući dobrim gospodarskim pokazateljima, prinosi na odgovarajuće njemačke obveznice zapravo su se blago snizili. Tržište državnih obveznica europodručja pod snažnim je utjecajem mjera monetarne politike. „Penali“ na višak likvidnosti u bankarskomu sustavu i pristup izdašnim sredstvima središnjih banaka potiču snažnija ulaganja osobito u državne obveznice kraćih dospijeća. Dvogodišnje njemačke državne obveznice, s obzirom na nedavni potez ESB-a, praktički nisu pod pritiskom za porast prinosa, dok u SAD-u on i dalje traje.
Mogućnost zarade na tržištima dionica i dalje ostaje
Uzlazni trend, koji je započeo porastom indeksa MSCI World u ožujku 2009. godine, već dugo traje i doveo je znatnoga povećanja cijena (za 172 posto na osnovi ukupnoga prinosa). U odnosu na povijesni prosjek (od 1969. godine), upravo svjedočimo tek blagomu nadprosječnom rastu vrijednosti indeksa MSCI World za 5 posto. Prema riječima analitičara Raiffeisen istraživanja, razlog tomu uglavnom su fundamentalni činitelji (porast zarada, prihod od dividende), a tek četvrtina se može pripisati povećanju cijena. Dugoročno gledajući, na sadašnjim se razinama cijena bilježe prosječni nominalni prinosi u visini 9 posto (tijekom 10 godina, na godišnjoj razini). Stoga analitičari smatraju da sadašnji ciklus još ne završava, nego i dalje pokazuje mogućnosti za dodatnu zaradu.
„Prema veoma pojednostavljenoj procjeni zarade, uzimajući u obzir godišnju stopu inflacije od 2 posto uz godišnji diskont od 2 postotna boda koji odražava općenito niže stope mogućega gospodarskog rasta i rasta zarade, potencijal realne dugoročne zarade u visini 5 posto na godišnjoj razini prije nameta i poreza još uvijek smatramo realnim“, riječi su kojima Veronika Lammer, voditeljica kvantnog istraživanja i tržišta u nastajanju u Raiffeisen istraživanjima, započinje svoja predviđanja razvoja događaja na dioničkim tržištima.
„S obzirom na daljnji pad izgleda uspješnosti alternativnih nerizičnih ulagačkih proizvoda s fiksnom kamatnom stopom u posljednje vrijeme, odnos rizika i zarade globalnih dionica i dalje se čini privlačnim. Tim više što predviđamo oporavak globalne gospodarske aktivnosti u skorijoj budućnosti, pa se i rast zarade u okviru indeksa MSCI World za gotovo 9 posto, prema pretpostavkama iz konsenzusa za ovu godinu, čini prilično vjerojatnim“, nastavlja Lammer.
Gledajući po regijama, u negativnomu se svjetlu izdvaja samo indeks MSCI USA, čija je vrijednost visoka i u odnosu na njegov povijesni maksimum i u odnosu na globalne ekvivalente. Dugoročni izgledi prinosa za taj indeks zbog mogućega pada cijena i nižih izgleda za srednjoročni rast zarade znatno su slabiji od onih prethodno spomenutih.
Međutim, na temelju takve procjene, za strateške ulagatelje u europske dionice ima naznaka dodatnoga rasta, osobito s obzirom i na mogućnost povećanja zarade. Na raznim tržištima dionica u nastajanju poput kineskoga mogu se pronaći još zanimljiviji odnosi. Također je cjenovno privlačno japansko tržište, kojemu bi mogao pogodovati priljev iz mirovinskih fondova.
Tržišta dionica u nastajanju dostižu ostala
„Na tržištima u nastajanju dolazi do poboljšanja, kao što se i očekivalo, i to zbog pogodnosti koje donose prva stabilizacija gospodarstva u Kini te nada u strukturna poboljšanja u Indiji i Brazilu. Stoga smo posljednjih tjedana svjedočili solidnim rezultatima, koji bi se trebali nastaviti“, veli Lammer.
Stabilizacija gospodarstva Narodne Republike Kine proteklih je tjedana donijela koristi domaćoj burzi. Indeks HSCE zabilježio je porast za 7,6 posto od početka svibnja, a njegova je vrijednost i dalje privlačna u odnosu na razvijena tržišta i ostala tržišta u nastajanju (odnos cijene i zarade, PER: 7,6). Istovremeno je i predviđeni rast zarade u visini 4,6 posto na godišnjoj razini znatno niži od onoga proteklih godina. No, bez obzira na sve, za treće tromjesečje očekuje se nastavak pozitivnih kretanja, premda postoji i rizik povišene volatilnosti kad je riječ o tržištu nekretnina i financijskomu tržištu.
Blago povećanje pondera dionica
„Naš portfelj za treće tromjesečje 2014. godine i dalje će biti uravnotežen, s umjerenim povećanjem pondera dionica. Ponder segmenta dionica iznosi 53 posto, a segmenta obveznica 42 posto, dok je preostalih 5 posto uloženo u alternativne oblike ulaganja, kao što je tržište nekretnina“, kaže Lammer. „U segmentu dionica usredotočili smo se na Europu i tržišta u nastajanju, ali visok je i ponder dioničkoga tržišta SAD-a. U segmentu obveznica predlažemo držanje više od polovine portfelja u sigurnim europskim i američkim državnim obveznicama, uz dodatak kombinacije srednjoeuropskh državnih obveznica, euroobveznica i korporativnih obveznica u eurima“, završava svoje izlaganje Lammer.
Pročitejte više: Financial Markets Global Strategy_Q314_1
Uz dopuštenje: RBA
