Opera “Mimi” s hrvatskim pjevačima

U ponedjeljak, 18. siječnja 2016. godine u 19,30 sati na repertoar se vraća opera Frédérica Verrièresa Mimi pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera i Darijana Ivezića te režiji Guillaumea Vincenta. Sljedeće izvedbe su 19., 20. i 21. siječnja.

Nakon izvedbi obnovljene Puccinijeve opere La Bohème u prosincu (prema zamisli redatelja i scenografa Arnauda Bernarda), prvi premijerni naslov u novoj 2016. godini je opera Mimi Frédérica Verrièresa, nastala u koprodukciji pariškog kazališta Bouffes du Nord i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Pariška praizvedba ovog djela održana je u studenom 2014., dok je hrvatska premijera sa francuskim izvođačima izvedena u siječnju 2015. Hrvatska premijera predvođena domaćim izvođačima pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera i Darijana Ivezića te u režiji Guillaumea Vincenta uslijedit će 18. siječnja. U glavnim će ulogama nastupiti pjevači Leon Košavić, Maja Posavec, Mia Domaćina, Đani Stipaničev, Gorana Biondić i Vanda Winter.

„Mimi je djelo nastalo na osnovi opere La Bohème, riječ je o svojevrsnoj metamorfozi toga glazbenog materijala. Mimi će se od siječnja izvodi isključivo s hrvatskim pjevačima i dirigentom te se tako predstava potpuno obnavlja, što ujedno označava hrvatsku premijeru“, kaže ravnatelj Opere Nikša Bareza.

Operom Mimi propituje se jedno od slavnih Puccinijevih djela iz rakursa suvremenosti. Mimi, koju slobodno reinterpretira Frédéric Verrières, projicira junakinju u današnje vrijeme, u 21. stoljeće, analizirajući sve dimenzije ljubavi u suvremenom društvu. I ovdje je riječ o umjetnosti, siromaštvu, ali i ljubavi iznad svega. Ljubavi u svim oblicima, jer svaki lik ima svoju viziju ljubavi koja mu pripada, bilo da je riječ o idealiziranoj emociji, ljubomori, bolesnoj ljubavi ili onoj smrtonosnoj. Mimi Frédérica Verrièresa nije transpozicija Puccinijeve opere La Bohème; Mimi je djelo otrgnuto iz 19. stoljeća u želji da zazvuči i odjekne danas. Mimi je sagledana iz dvostruke perspektive, one Puccinijeve koju dobro poznajemo i one sadašnje koja bi mogla biti našom suvremenicom.

Izvor: Hrvatsko narodno kazalište

Facebook Like Button