Pod nazivom „Linija ljepote – trag nadahnuća“ krije se tek djelić radova prikupljenih u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koji su, u povodu obilježavanja stoljeća spomenute Zbirke, izloženi u gornjogradskoj galeriji Klovićevi dvori od 19.9. – 3.11. 2019.
Mada je mijenjala naziv i smještaj, povezivala se i razdvajala od slične zbirke pod upravom JAZU, danas Grafička zbirka NSK slovi kao najveća zbirka te vrste u Hrvatskoj.
Izložba kojom se nudi uvid u zbirku podijeljena je u šest tematskih cjelina
Osim što se radi o izuzetno kvalitetnim radovima, izvrsna je ideja da se ravnopravno izlažu razne tehnike, pa su usporedno postavljene grafičke tehnike (u školskom smislu), crteži, akvareli, pasteli, fotografije (razglednice), plakati: ukratko sve što bismo mogli prihvatiti pod zajedničkim poimanjem „grafein“ (grč. –pisati, urezivati).
Prva cjelina pod nazivom „Terra magica“ bavi se krajolikom, a naziv se iznjedrio iz istoimene serigrafije (1992.) Ivana Kuduza.
Cjelina tematski posvećena životinjskom svijetu nazvana je prema bakropisu (1653.) Karela Dujardina „Dvije ovce i jarac na odmoru“, dok je dio posvećen ljudskoj figuri (a koju je uvršten i Rembrandtov autoportret u bakropisu iz 1638.) jednostavno nazvan „Eva i Adam“ (istoimeni Švaljekov offset iz 2002.).
Najstarija grafika u Zbirci jest drvorez „Gebenna“ (Ženeva) datirana u 1493. potječe iz radionice Wolgemuta i Pleydenwurffa, a objavljena je u knjizi „Kronika svijeta“ Hartmanna Schedela u Nuernbergu.
Spomenuta grafika dio je tematske cjeline posvećene gradu pod nazivom „Živa slikovnica“ čiji je naslov preuzet s istoimenog plakata (1938.) kojim je najavljivana dječja manifestacija Zagrebačkog zbora.
Zbog teme, ova cjelina obiluje razglednicama i plakatima, a među njima je i Picassov plakat za Bulajićev film „Bitka na Neretvi“ iz 1969.
Završne dvije cjeline su „SM 2“ (prema Šutejevoj serigrafiji iz 1968.)koja je posvećena apstraktnoj umjetnosti i „Čitajte između redova“ (Ljubičićev offset iz 1994.) u kojoj se izlažu radovi s istaknutom dvojnošću između slike i riječi.
Osim što se radi o vizualno i tematski raskošnoj izložbi (zahvaljujući probranom materijalu i odličnom pratećem katalogu), izložba posvećena stoljeću Grafičke zbirke NSK u Zagrebu otkriva umjetničko blago relativno slabo poznato široj javnosti.
Dakako, da se radi o osjetljivom materijalu i izlaganje mu baš ne ide u prilog, ali bi možda češće manje izložbe (pa makar i u vlastitim relativno skučenim izlagačkim uvjetima) učinile ovu izuzetnu zbirku vidljivijom (da ne spominjem da svakodnevno raste).
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
