Fotografski rad Rena Hanga proizlazi iz neutažive fascinacije ljudima. Često je u intervjuima isticao koliko voli fotografirati ljude, a primarno osobe koje su mu privatno bliske.
Prijatelji opušteni pred kamerama prepuštaju se Hangovima vizijama u kojima, s dozom humora, redefinira standarde muškog i ženskog identiteta, a tijelima pristupa kao živom materijalu koji oblikuje na licu mjesta, ispred objektiva.
Višestruka ukrštena tijela, neobične poze, uplitanje prirode i životinja dodatno očuđuje Hangove fotografije.
Ren Hang bio je prozivan zbog manjka socijalne angažiranosti u vlastitom radu, a takvim je kritikama kontrirao reflektirajući kritiku zapadnjačkog pogleda na kinesku kulturu.
Umjesto da svojim radom pridonosi egzotizirajućem pogledu na Kinu on svjesno svoje subjekte smješta u neutralni kontekst, negira dokumentarni pristup, zanemaruje upisivanje kulturnog ili političkog značenja te teži prvenstveno dočarati perspektivu vlastite generacije.
Kroz fotografije otvoreno i direktno progovara i o vlastitom homoseksualnom identitetu i gay zajednici.
Neopterećen tabuima kroz fotografije želi temama kao što je seksualnost, odnosi i nago tijelo pristupiti kao nečem prirodnom propitujući stereotipe o konzervativnosti kineske kulture.
Često je također samoinicijativno vlastiti rad nazivao pornografskim preuzimajući oslobađajući potencijal ostvaren u afirmaciji ljudske seksualnosti. Iako su njegove fotografije cenzurirane u Kini do kraja života živio je i stvarao upravo tamo.
Ren Hangovi portreti utemeljeni su na povjerenju i bliskosti koju gradi s prijateljima koje ne naziva svojim subjektima već svojim suradnicima. Fotografije su dakle prije svega priča o jednoj generaciji, vremenu provedenom zajedno te međusobnoj komunikaciji pretočenoj u fiktivne vizualne fantazije.
Riječ ljubav često se pojavljuje u nazivu Hangovih serija, a kasnije i kao naslov nekolicine samostalnih izložbi. Ljubav je ujedno i centralna tema poezije kojoj je bio posvećen jednako kao i fotografiji.
Istovremeno u pjesničkom se radu iskreno i eksplicitno suočavao i borio s vlastitom depresijom. Upravo je tenzija između te dvije krajnosti bila centralna nit vodilja u njegovom radu.
Kustosice izložbe: Barbara Gregov, Klara Petrović, Luja Šimunović i Lea Vene
Uz dopuštenje: Priredba
Fotografije: Courtesy of Estate of Ren Hang and OstLicht. Gallery for Photography
