Maršalovi otoci – država koja je legalizirala kokain

Na otprilike pola puta između Havaja i otoka Nova Gvineja smjestili su se Maršalovi otoci, država u zapadnom dijelu Tihog oceana.
Sastoje se od 29 atola i pet otoka, ukupno čineći čak 1225 koraljnih otoka i otočića, na ukupnoj površini od oko 1200 kilometara.

Vizualno čine dva gotovo usporedna otočna niza slikovitih naziva: Ratak (izlazak sunca) na istoku i Ralik (zalazak sunca) na zapadu. U Rataku su najveći otoci (atoli) Mili, a u Raliku Kwajalein, koji su ujedno jedni od najvećih svjetskih atola.

Maršalovi otoci

Turbulentna povijest

Maršalove otoke otkrio je 1529. godine španjolski pomorac Alvaro Saavedra Ceron, a prvi ih je istražio britanski pomorac William Marshall, po kojem su i dobili ime godine 1788.

Na otocima su u drugoj polovici 19. stoljeća njemački trgovci osnovali trgovačko-pomorske baze te je zbog sve većeg utjecaja njemačkog kapitala uspostavljen njemački protektorat, čime je postepeno ukinut do tada dominantan španjolski protektorat. Godine 1914. otoke osvajaju Japanci te su tijekom Drugog svjetskog rata bili jedno od ključnih uporišta japanske obrane na Tihom oceanu, no 1944. osvajaju ih savezničke snage te dolaze pod upravu SAD-a.

Atole Enewetak i Bikini američka je vojska koristila za pokuse nuklearnim oružjem. Najpoznatiji je bio pokus Bravoiz 1954. godine kada je eksplozija, prema tvrdnjama vlade Maršalovih otoka, bila 1000 puta jača od one u Hirošimi, te su otoci podigli tužbu protiv SAD-a. Tim su povodom SAD i Maršalovi otoci uspostavili i nuklearni sud za obeštećenje žrtava no, nažalost, one nikada nisu isplaćene.

Maršalovi otoci autonomiju su stekli 1979. godine, kada su proglašeni republikom.

Maršalovi otoci

Pod opasnim utjecajem klimatskih promjena

Klima na Maršalovim otocima je tropska, s prosječnom temperaturom od 28 °C, vruća i vlažna, ublažena pasatima.

Najmanje oborina je od siječnja do ožujka, a najviše od svibnja do studenoga.
U razdoblju od prosinca do ožujka javljaju se tajfuni.
No ono što zabrinjava jest činjenica da tom području zbog globalnog zagrijavanja prijeti klimatska katastrofa, odnosno opasnost da otoci – nestanu.

Zbog toga je prije dvije godine donesena Majuro deklaracija koja bi trebala pomoći da se smanji emisija štetnih plinova, odnosno spriječi daljnje podizanje razine mora.

Otoci se nalaze na prosječnoj nadmorskoj visini od dva metra i posljedice klimatskih promjena već su vidljive. Tako je na sjevernom dijelu atola suša trajala čak sedam mjeseci, da bi nakon nekog vremena razorna plima ostavila nemjerljive štete.

Vlada je u periodu suše morala prevoziti hranu i vodu na 13 vanjskih otoka, a ugrožen je i izvoz kopre, osušenog kokosovog oraha iz kojeg se dobiva kokosovo ulje, na kojem počiva tamošnja ekonomija. Osim kokosovog oraha, gospodarstvo počiva i na morskim proizvodima, prije svega preradi tune, proizvodnji koraljnog nakita i rukotvorina.

Otočje Ratak gušće je naseljeno od otočja Ralik, a najgušće je naseljen atol Majuro. Stanovnici su uglavnom Maršalci, a ima i Azijaca i Amerikanaca. Službeni jezici su maršalski i engleski.

Maršalovi otoci

Što vidjeti

Zbog ekocida koji su Sjedinjene Američke Države kroz povijest izvršile, Maršalovo otočje ne može postići značajniji razvoj turizma.
Zanimljivo je, a s druge strane i kontradiktorno, da se tu nalazi Bikini otočje, po kojem je “bikini” dobio ime.
Tu je ujedno i najveće zaštićeno područje morskih pasa na svijetu. Maršalovi otoci jedno su od najboljih svjetskih odredišta za ronioce zbog svog prekrasnog podmorja i ostataka brodova iz Drugog svjetskog rata.

Maršalovi otoci

Majuro
Ako se odlučite posjetiti ovo otočje, preporuka je odsjesti u glavnom gradu Majuro.

Tamo se nalazi Marshall Islands Resort u kojem je turistička ponuda kakva nam je poznata iz “uobičajenijih” lokacija. Restoran, lounge bara, teniski tereni, bazen s morskom vodom, najam kajaka, opreme za ronjenje… čine ponudu koja će vam pružiti drugačiji pogled na otočje.

Ako pak želite pobliže upoznati povijest i kulturu otočja, posjetite Alele muzej, knjižnicu i arhivu.

Bikini laguna
Ljubitelji ronjenja doći će na svoje na Bikini otočju. Prije eksplozije prve atomske bombe, laguna na tom otočju bila je poznata kao “groblje brodova” potonulih u Drugom svjetskom ratu.

I danas se tu mogu naći ostaci brodova, koji, uz bogatu morsku floru i faunu, čini to područje fascinantnim za ronilačke avanture. Nažalost, ribe i ostala morska hrana su kontaminirani te je njihova konzumacija strogo zabranjena.

Maršalovi otoci

Bikendrik
Idealno odredište za romantične duše je skriveni i diskretni otočić s atraktivnim resortom do kojeg se dolazi 40-minutnom vožnjom brodom. Resort visoke klase nudi romantične bungalove na samoj obali mora te hedonističko uživanje u biranoj hrani i čarobnom pogledu na lagunu.

Izdvojeno

Prije nekoliko godina Maršalovi otoci legalizirali su kokain no s “plemenitim” ciljem – novac zarađen od prodaje ulaže se u izgradnju obrambenih nasipa zbog već navedene vrlo visoke i realne opasnosti od općeg potopa.

Tamošnja je vlada poručila da stanovnici tog otočja imaju tisućljetnu tradiciju i stoga neće dopustiti da zbog klimatskih promjena moraju napustiti svoju zemlju. I time opravdava legalizaciju odnosno prodaju te opasne droge.

Maršalovi otoci

KORISNE INFORMACIJE

Služebni jezik: maršalski i engleski
Glavni grad: Majuro
Valuta: američki dolar

Zdravstveni savjeti:
> cijepljenje nije potrebno
> najbolje zdravstvene usluge dobit ćete u glavnom gradu Majuro koji ima i državnu bolnicu i privatnu kliniku, no liječenje je vrlo skupo. Svakako ponesite sa sobom lijekove koje inače konzumirate.
> tuberkuloza je sve veći problem u toj zemlji, no još uvijek nije prijetnja za turiste

Sigurnost:
> Maršalovi otoci sigurna su destinacija po pitanju pljački i nasilja
> opasnost predstavljaju prirodne katastrofe poput uragana, ciklona, poplava… pa je važno prije putovanja pratiti vremenske uvjete
> zbog kontaminiranog morskog okruženja, važno je nositi adekvatnu opremu ako se bavite ronjenjem

Piše: Wish.hr
Fotografije: Elizabeth Kate Switaj, Naomi, Christopher Michel, Global Environment Facility