Ovo znanstveno istraživanje ruši sve paradigme o tome kako nezdrava prehrana nije toliko opasna.
Znanstvena studija objavljena u časopisu ‘The Lancet’ donosi zanimljive podatke: cilj studije bio je procijeniti unos glavnih 15 namirnica i hranjivih tvari u 195 zemalja među osobama od 25 i više godina te istražiti kako prehrana utječe na smrtnost uzrokovan kroničnim nezaraznim bolestima.
Korišten je usporedni pristup procjeni rizika kroz procjenu za bolest specifičnog opterećenja povezanog s prehrambenim faktorom rizika.
Glavni parametri za ovu analizu uključivali su unos svakog faktora prehrane, veličinu učinka prehrambenog faktora na ishod bolesti te razinu unos povezanu s najmanjim rizikom smrtnosti.
Također velika prednost ove studije je mogućnost karakterizacije prehrane, razvoja i trendova koji se mogu pripisati prehrani od 1990-te do 2017-te godine koliko je trajala sama studija. Promatrano je 15 kategorija koje su navedene u Tablica 1.
Tablica 1. Prikaz 15 ispitivanih kategorija prehrane i njihov opis
| Prehrana s niskim unosom voća | Srednja dnevna potrošnja voća (svježe, smrznuto, kuhano, konzervirano ili sušeno voće, isključujući voćne sokove i slane ili ukiseljene plodove) |
| Prehrana s niskim unosom povrća | Srednja dnevna potrošnja povrća (svježe, smrznuto, kuhano, konzervirano ili sušeno povrće, osim mahunarki i slanog ili ukiseljenog povrća, sokova, orašastih plodova, sjemenki i škrobnog povrća kao što je krumpir ili kukuruz) |
| Prehrana s niskim unosom mahunarki | Srednja dnevna potrošnja mahunarki (svježe, smrznute, kuhane, konzervirane ili sušene mahunarke) |
| Prehrana s niskim unosom cjelovitih žitarica | Srednja dnevna potrošnja cjelovitih žitarica (mekinja, klica i endosperma u njihovom prirodnom omjeru) od žitarica za doručak, kruha, riže, tjestenine, keksa, muffina, tortilja, palačinki i drugih izvora |
| Prehrana s niskim unosom orašastih plodova i sjemenki | Srednja dnevna potrošnja orašastih plodova i sjemenki |
| Prehrana s niskim unosom mlijeka | Srednja dnevna potrošnja mlijeka, uključujući mlijeko bez masti, niskomasno mlijeko i punomasno mlijeko, izuzev sojinog mlijeka i drugih biljnih napitaka |
| Prehrana s visokim unosom crvenog mesa | Srednja dnevna potrošnja crvenog mesa (govedina, svinjetina, janjetina i meso koze, ali isključujući perad, ribu, jaja i sva prerađena mesa) |
| Prehrana s visokim unosom procesiranog mesa | Srednja dnevna konzumacija mesa konzerviranog dimljenjem, sušenjem, soljenjem ili dodavanjem kemijskih konzervansa |
| Prehrana s visokim unosom zaslađenih pića | Srednja dnevna potrošnja pića s ≥50 kcal po serviranju, uključujući gazirana pića, gazirane napitke, energetska pića, voćne napitke, osim 100% voćnih i povrtnih sokova |
| Prehrana s niskim unosom prehrambenih vlakana | Srednji dnevni unos vlakana iz svih izvora, uključujući voće, povrće, žitarice, mahunarke i grahorice. |
| Prehrana s niskim unosom kalcija | Srednji dnevni unos kalcija iz svih izvora, uključujući mlijeko, jogurt i sir |
| Prehrana s niskim unosom morske hrane i omega-3-masnih kiselina | Srednji dnevni unos eikosapentaenske kiseline i dokosaheksaenske kiseline |
| Prehrana s niskim unosom polinezasićenih masnih kiselina | Srednji dnevni unos omega-6 masnih kiselina iz svih izvora, uglavnom tekućih biljnih ulja, uključujući sojino ulje, kukuruzno ulje i ulje šafranike |
| Prehrana s visokim unosom trans masnih kiselina | Srednji dnevni unos trans masti iz svih izvora, uglavnom djelomično hidrogeniranih biljnih ulja i proizvoda preživača |
| Prehrana s visokim unosom natrija | Mjerena količina natrija u gramima izlučena u 24 satnom urinu |
Globalno gledano, potrošnja gotovo svih zdravih namirnica i hranjivih tvari bila je u padu!
Najveće razlike između trenutnog i optimalnog unosa zabilježene su za orašaste plodove i sjemenke, mlijeko i cjelovite žitarice, s prosječnom potrošnjom od 12% (orašastih plodova i sjemenki dnevno), 16% (mlijeka dnevno) i 23% (cjelovitih žitarica dnevno). Usporedno sa nižom nego očekivanom potrošnjom zdrave hrane, dnevni unos svih nezdravih namirnica premašio je optimalnu razinu na globalnoj razini.
POTROŠNJA “NEZDRAVIH” NAMIRNICA JE U PORASTU
Potrošnja slatkih pića (49 g dnevno) bila je daleko veća od optimalnog unosa. Slično tome, globalna potrošnja prerađenog mesa i natrija bila je daleko iznad optimalne razine. Globalni unos crvenog mesa bio je 18% veći od optimalnog unosa.
> Muškarci su obično imali veći unos zdrave i nezdrave hrane nego žene. Unos zdrave i nezdrave hrane općenito je bio viši kod osoba srednjih godina (50-69 godina), a najniži među mladima (25–49 godina) uz nekoliko iznimaka.
> Najveći unos zaslađenih napitaka i mahunarki zabilježen je kod mladih odraslih osoba i ovdje je primjećen opadajući trend s godinama.
> Na regionalnoj razini, u 2017. godini unos zdrave hrane bio je niži od optimalne razine u svim regijama.
> Jedine iznimke su unos povrća u središnjoj Aziji, morski plodovi i omega-3 masne kiseline u azijsko-pacifičkom području s visokim prihodima i mahunarke na Karibima, tropskoj Latinskoj Americi, južnoj Aziji, zapadnoj podsaharskoj Africi i istočnoj podsaharskoj Africi.
> Među nezdravim skupinama hrane, konzumacija napitaka s natrijem i šećerom bila je veća od optimalne razine u gotovo svakoj regiji. Potrošnja crvenog mesa bila je najviša u Australiji, južnoj Latinskoj Americi i tropskoj Latinskoj Americi.
> Sjeverna Amerika s visokim prihodima imala je najveći unos obrađenog mesa, a slijedili su je Azija-Pacifik i zapadna Europa s visokim prihodima.
Najveći unos trans masti zabilježen je u Sjevernoj Americi, srednjoj Latinskoj Americi i Andskoj Latinskoj Americi.
Prije će vas ubiti loša prehrana nego pušenje:
Krajnji rezultati ove studije doveli su do šokantnih podataka kako je globalno gledajući u 2017. godini loša prehrana bila uzrok 11 milijuna smrtnih slučajeva.
Srčanožilne bolesti bile su vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijedile su je druge kronične bolesti kao što su karcinomi te šećerna bolest tipa 2.
Više od 5 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prehranom dogodili su se među odraslim osobama mlađim od 70 godina.
Zabrinjavajuće je da je u 2017. godini više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s prehranom pripisano visokom unosu natrija, niskom unosu cjelovitih žitarica i niskom unosu orašastih plodova.
Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći faktor rizika za prehranu muškaraca i žena, dok je natrij na prvom mjestu po smrtnosti među muškarcima, nakon čega slijedi cjelovite žitarice i voće.
Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći rizik za smrt kod mladih odraslih osoba (u dobi od 25 do 50 godina) te visok unos natrija među starijim osobama (≥70 godina).
Rezultati ove studije nepobitno naglašavaju važnost pravilne prehrane u prevenciji i sprječavanju nastanka kroničnih bolesti te krajnje smrtnih ishoda.
Izvor: RedFork
