Europsko stanovništvo je upoznato s pojmom favela iz akcijskih filmova snimljenih na području Brazila ili dokumentarnih filmovima u kojim se pokušava objasniti njihov značaj.
Favele često simboliziraju siromaštvo, kriminal i negativnu stranu Brazila. Iako favele nisu nešto s čime se stanovništvo Brazila ponosi moramo napomenuti da su one postale simbolika ove velike zemlje. Kada netko kaže favela, pomisli na Brazil.
Odakle potječe naziv favela
Smatra se da je prva nastala favela dobila naziv prema brdu „Morro da Favela“, a sam naziv favela simbolizira igličast biljku favelu (Cnidoscolus phyllacanthus) koja raste na neplodnom teritoriju Brazila.
Osobine ove biljke mogu se poistovjetiti s favelama. Budući da ova biljka raste na neuglednom teritoriju i najlošijim klimatskim uvjetima, može ju se usporediti sa stanovništvom favela koje uspijeva preživljavati u nehumanim uvjetima.
Najveće i najpoznatije favele nastale su u većim gradovima poput Rio de Janeira i Sao Paula što ne znači da ne postoje u ostalim dijelovima Brazila.
Povijest favela
Građanski rat koji je izbio krajem 19. stoljeća stvorio je velik broj izbjeglica koji su počeli naseljavati neugledne i zapuštene dijelove države kako bih preživjeli.
Nakon napada Paragvaja na Brazil, Argentinu i Urugvaj, brazilska vlada zamolila je pomoć robova u obrani, a kao zamjenu nudili su im slobodu. U kasnijim razdobljima pridružuju im se robovi bez vlastitog zemljišta i ostatak siromašne populacije, a favele jednostavno postaju simbol siromaštva.
Također favele su poznate pod nazivom „divlje naselje“ upravo, a prve novonastale četvrti nazivane su po afričkim četvrtima zbog velikog broja crnog stanovništva. U novije doba u favelama je završilo stanovništvo koje je napustilo urbanizirana naselja te prihvatilo način života u favelama.
Tko živi u favelama
Prema podacima brazilske agencije za istraživanja smatra se da u favelama živi više od 70% crnog stanovništva, a slijede ih melezi. Za one koji ne znaju melezi su ljudi nastali iz mješovitih brakova (mulati-bijelac i crnac, mestici-bijelac i Indijanac, zambosi-crnci i Indijanac).
Ti podaci ne mogu biti nikada konkretno točni upravo zato što brazilska vlada nema nikada validni podatak koji bi mogao dati točni postotak, a jednostavno i ne mare za siromašnu populaciju.
Smatra se da u ilegalnim favelama na državnim zemljištima živi 6% populacije Brazila.
Uvjeti života u favelama
Favele su izrazito specifične po velikom postotku kriminala, a u nekim dijelovima grada zabranjen je ulazak u njih. Zanimljivo je da u nekim područjima ni policija nema omogućeni pristup zbog moći vladajućih šefova narko kartela.
Važno je napomenuti da većina stanovništva favela od rođenja živi u ovakvim uvjetima tako da ne znaju da postoji nešto bolje ili drugačije, a maleni postotak život je natjerao na ovakav život.
Od malena poznaju pojam kriminala, a uobičajena je stvar raditi za moćnike u kriminalnoj industriji. Nimalo neobičan prizor je dijete s pištoljem u ruci te majke koje prenose drogu.
Veliki problem ovakvih naselja je neuređena komunalna infrastruktura i nedostatak osnovnih životnih uvjeta poput vode, struje i topline koji su često izvor mnogih bolesti.
Uobičajeno je osjetiti smrad fekalije koje za njih predstavlja nešto sasvim normalno.
U novije doba favele nisu više toliko „zloglasne“, iako vlada uvijek upozorava strance da ne zalaze tamo.
Favele kao izvor kreativnosti
Povjesničari su se složili da je ponekad siromaštvo potrebno kako bi ljudski mozak došao u fazu kreativnosti.
Mnoge velike ideje nastale su upravo u ovakvim fazama kada je čovjek jednostavno bio prisiljen raditi, budući da nije imao drugog izbora.
Favele su upravo primjer u kojima su nastale značajne škole sambe, a mnoge javne osobe svoje prve korake započeli su upravo u favelama.
U putopisima brojnih ljudi piše kako su se mnogo puta osjećali bolje u favelama nego atraktivnim turističkim destinacijama upravo zbog topline i srdačnosti ljudi koji se jednostavno bore za preživljavanje na ovom svijetu.
Autor: Marina Jakšić
