Hoće li nas brza moda stajati života

Znate li kako popularni brendovi uništavaju Zemlju?

Modna industrija vinula se u sami vrh najvećih zagađivača na svijetu. Na crnoj listi je odmah iza naftnih kompanija. Brendovi ‘brze i jeftine mode’ promijenili su lice modne industrije, ali i planeta.

Teško je odoljeti još jednoj maloj crnoj haljini? Bilo bi nerazumno propustiti sniženje? Dok se zaljubljujemo u novu krpicu koja će barem jedno vrijeme imati počasno mjesto na polici, valja razmisliti o manje ‘romantičnom’ utjecaju tekstilne industrije.

Zanemarimo li kemikalije iz deterdženata te litre i litre vode koje se potroše u perilici, problemi nastaju i prije nego što nova haljina stigne na kućnu adresu. Ključna sirovina koja se koristi u proizvodnji odjeće nije navedena na markici. Za samo jednu pamučnu majicu potroši se i do 2700 litara vode.

Toliko jedna osoba potroši za piće tijekom 900 dana. I dok modni divovi isušuju čitava jezera u zemljama gdje je radna snaga jeftina, fashion trendovima se rok trajanja drastično smanjuje iz sezone u sezonu. Dok se godišnje proizvodi 400 milijardi četvornih metara tekstila, njeguje se i kultura bacanja odjeće – od toga čak 60 milijardi odlazi u smeće.

djecak

Mračna strana modnog carstva

Ovisnost novog doba definitivno se isplatila čelnim ljudima obožavanih modnih kuća. Vlasnik Inditexa kojeg čini Zara, Oysho, Stradivarius, Bershka, Pull and Bear i dr., Španjolac Amancio Ortega (80) drugi je najbogatiji čovjek na svijetu, odmah nakon Billa Gatesa. Za Ortegu nema krize, težak je 67 milijardi dolara, a njegovo carstvo nezaustavljivo raste zahvaljujući jedinstvenom načinu poslovanja. Zarina modna sezona traje kraće pa kupci ne moraju čekati novo godišnje doba da bi osvježili ormare.

Dizajneri najprije upijaju ideje na modnim pistama ili dobivaju povratne informacije o tome što se najbolje prodaje u trgovinama diljem svijeta. Zatim se radnici u tvornicama bacaju na posao i svaka dva tjedna Zara šalje nove pošiljke. Tijekom sezone proljeće/ljeto ili jesen/zima očekuje se po pet novih trendova. Ako se neka kolekcija ne prodaje dobro, proizvođaču se lako prilagoditi.

Trendovi koji diktiraju proizvodnju

Više od 60 posto odjeće proizvodi se u nerazvijenim zemljama. Azija je jedan od najvećih pogona – godišnje proizvede više od 32 posto odjeće. Kina je vodeći svjetski proizvođač i dobavljač odjeće koji drži gotovo 13 posto svjetskog izvoza. Budući da proizvodnja i troškovi u Kini rastu, tvrtke se sele u zemlje koje im omogućuju jeftiniju proizvodnju, kao što su Bangladeš, Vijetnam, Pakistan ili Filipini.

žena indije

Potrebne sirovine koje nedostaju se isporučuju iz Kine, SAD-a i Indije. Nakon proizvodnje, odjeća putuje u kontejnerima, najčešće brodom ili željeznicom. Mračna strana globalizacije je u tome što odjeća koju kupujemo proputuje pola svijeta da bi došla u naše trgovine. Brodovi koji prenose kontejnere pokreće najprljavije fosilno gorivo. Što je veći brod, gore je zagađenje.
Stručnjaci tvrde da 16 najvećih brodova proizvodi zagađenje sumporom kao svi automobili na svijetu. Iako se ne može procijeniti točno koliko se goriva ukupno troši, zastrašujuće je da jedan brod povećava rizik od raka ili astme kao 50 milijuna automobila.

Tone prljavog goriva koje brodovi potroše svakog sata tisuću je puta štetnije od automobilskog. Iako se bilježi značajan porast štetnog utjecaja na zdravlje stanovnika obalnih krajeva diljem svijeta, nitko ništa ne čini jer odjeća, darovi i drugi proizvodi ne bi stigli na vrijeme.

Organsko nije bezopasno

Iako se pamuk, osobito organski može činiti kao ekološki odabir – na proizvodnju majice i traperica potroši se gotovo 10.000 litara vode. Za sintetičku odjeću treba manje vode, no umjetna vlakna također štete okolišu.

Jeftinije tkanine koje proizvode veliki lanci brze mode predstavljaju ogromnu opasnost jer lakše otpuštaju sintetička vlakna koja sve češće nalazimo u prirodi, upozorava kemičarka Miriam Diamond sa sveučilišta u Torontu.

Sintetička vlakna zagađuju mora, jezera i oceane. Mikrovlakna se sve češće mogu naći u mesu riba, ali i organizmu životinja koje se njima hrane. To predstavljaju veliku opasnost za čitav hranidbeni lanac jer potiču stvaranje toksina i kod većih organizama.

Jeste li znali?

> Kupujemo čak tri puta više odjeće nego prije pedeset godina
> Amerikanci kupuju tek dva posto odjeće domaće proizvodnje
> Godišnje se proizvede 80 milijardi odjevnih predmeta
> Samo u Hong Kongu baci se oko 1400 ‘krpica’ svake minute
> Za proizvodnju traperica potrebno je 7000 litara vode
> Tek se četvrtina odbačene odjeće reciklira
> 97 posto vode je slano, dva posto je vode je zarobljeno u snijegu i ledu, a jedan posto vode koristimo
> Sedamdeset posto vode koju koristimo odlazi na poljoprivredu
> Najžednije kulture su pamuk, šećerna trska i riža
> Sušenjem odjeće u sušilici potroši se pet puta više energije nego na pranje