Ivan Zovko

Ivan Zovko dovodi u Hrvatsku turiste na biciklima, koji još nisu dovoljno otkrili ljepote ovog dijela Europe. Proputovavši na biciklu Aziju i Europu počeo se baviti cikloturizmom i bez obzira na to što više ne živi u Hrvatskoj želio je upravo strancima pokazati sve ljepote prirode, kulture i gastronomije ovog komadića raja. Kako gleda na ideju o biciklističkoj stazi uz rijeku Savu koja bi se trebala protezati od granica Slovenije do granica Srbije te sve o ovoj vrsti turizma otkriva nam u najnovijem intervjuu.

W: Kako je došlo do ideje da pokrenete posao u Hrvatskoj vezan za biciklistički turizam?
Nakon mnogo prijeđenih kilometara na biciklu kroz Aziju i Europu, shvatio sam kako i na Mediteranu postoji iznimno prirodno i kulturno bogatstvo povezano mnoštvom pitoresknih cesta, idealno raspoređeno za obilazak biciklom. Kako sam proveo većinu života u Hrvatskoj, imao sam priliku otkriti broj malih obiteljskih gospodarstava, konoba, vinarija, i upoznati divne i srdačne ljude koji ih vode. Kroz razgovor s prijateljima koji planiraju posjetiti Hrvatsku, shvatio sam da bi aktivan odmor s kvalitetnom gastronomskim elementom mogao biti idealna kombinacija za otkriti Hrvatsku.

Ceste Istre

W: Mogu li se povući usporedbe između biciklističkog turizma u Europi i kod nas?
Svakako. Cikloturizam u nekim europskim zemljama poput Škotske, Švicarske, Španjolske i Francuske značajno sudjeluje u ukupnim broju noćenja stranih i domaćih gostiju. Iako je Hrvatska tek na početku puta da postane prepoznata cikloturistička destinacija, mnogi preduvjeti za ovakav oblik odmora već postoje u Hrvatskoj, primjerice povoljna klima, mreža cesta, razvijena ugostiteljska i turistička ponuda. Broj urbanih i rekreativnih biciklista snažno raste na globalnoj razini, stoga je samo pitanje vremena kada će Hrvatska prepoznati ovaj izniman potencijal i ugostiti cikloturiste koji u prosjeku potroše i 30% više po noćenju u usporedbi s klasičnim turistima. Stoga, i s trenutnim ograničenim investicijama u cikloturizam u usporedbi s ostalim EU zemljama, nema prepreke da iz godine u godinu ne vidimo sve veći broj gostiju koji na biciklima otkrivaju ljepote Hrvatske.

W: Kako ugostiteljstvo i seoska gospodarstva mogu profitirati od biciklističkog turizma?
Specifičnost cikloturizma je što se odvija u mjesecima kada je temperatura povoljna za fizičke aktivnosti na otvorenome. Stoga ne čudi vidjeti velik broj biciklista u Hrvatskoj izvan sezone u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu. Time se direktno produžuje turistička sezona te omogućuje malim gospodarstvima i ugostiteljima optimiziranje kapaciteta.

Također, često je dio seoskih gospodarstava i ugostitelja s najboljom ponudom, i istinskim Mediteranskim duhom upravo onaj do kojeg je teško doći kroz klasične turističke kanale. Pronalazak autohtonog proizvođača pršuta, organskog kozjeg sira ili konobe koja nije mnogo više od dvorišta vrhunskog kuhara zahtijeva dobro poznavanje lokacije i stalnu komunikaciju s lokalnim ljudima. Stoga, naši gosti služe kao izvrsna reklama i ambasadori malim gospodarstvima na stranim tržištima.

IvanW: Koji je glavni način komunikacije i prezentiranja biciklističkih staza u spoju s obilaskom Istre?
Iskustva postojećih gostiju Adriavéla, naš su glavni marketinški alat. Ne događa se rijetko da se isti gosti ponovo vraćaju s novim društvom po još jednu dozu biciklističkog odmora s okusima vrhunskog vina, pršuta, sira, pljukanaca, tartufa i ostalih Istarskih delicija.

Rute po kojima vodimo goste na Adriavélu uglavnom prolaze po sporednim cestama koje povezuju brojna autohtona Istarska sela i mala mjesta. Fokusirani smo na cestovni biciklizam s prikladnim cestovnim biciklima (kod nas popularno zvanim “specijalkama”), izbjegavajući vožnju izvan asfaltiranih puteva. Postojeća mreža asfaltiranih cesta po kojima rijetko prolaze automobili u Istri je i više no dovoljna za istraživanje slabo otkrivenih prirodnih i gastronomskih dragulja centralne Istre. Za razliku od obalnog djela Istre, pogotovo njenog zapadnog djela (primjerice Umag, Poreč, Novigrad) gdje je turistička ponuda standardna i dobro poznata, ljepote i gastronomska bogatstva centralne Istre su dobrim djelom nepoznata domaćim i stranim gostima. Kroz naš rad, pomažemo gostima otkriti te male gastronomske dragulje.

W: Koje su prosječne duljine staza i njihova težina i konfiguracija?
Adriavélo eventi imaju 2 dužine ture, ovisno o želji i fizičkoj spremi gosta. Adriavélo Bello, kraća tura od 60 kilometara prilagođena je aktivnim amaterima koji su fizički aktivni, ali ne nužno redoviti biciklisti. Adriavélo Grande tura je od 120 kilometara namijenjena redovnim i naprednijim biciklistima, koji standardan trening žele obogatiti gastronomskim čarima, te okusiti ljepote Istre. Obje ture počinju u središnjoj Istri iz luksuznih vila Adagio gdje su gosti smješteni za trajanja eventa, te završavaju u poznatoj Hrvatskoj vinariji obitelji Kozlović. Nakon obilaska vinarije i degustacije vrhunskih vina osiguran je prijevoz do vila, kako bi se gosti u potpunosti mogli opustiti i kušati vina.

Ceste Istre

W: Imate li posebne ponude za osobe željnije jače navale adrenalina, tipa downhill?
Vjerujemo kako zaista ima nešto što će povisiti otkucaje srca i potjerati adrenalin kada se na sportskom cestovnom biciklu spuštate niz serpentine Učke ili Motovuna, ili penjete preko Grožnjana podignuti iznad sjedala njišući lagani bicikl u ritmu okreta pedala. Koncept posjete najboljoj gastronomskoj ponudi Hrvatske i otkrivanje destinacije zahtjeva krug mobilnosti koji se može postići na cestovnom biciklu prateći pejzaže centralne Istre.

W: Kako gledate na ideju o biciklističkoj stazi uz rijeku Savu koja bi se trebala protezati od granica Slovenije do granica Srbije?
Svaka ideja promicanja kulture biciklizma je uvijek dobrodošla, s višestrukim prednostima za cijelo društvo. Podizanje svijesti o prednostima biciklizma bilo u rekreativne ili svrhe dnevnog prijevoza, te postavljanje Hrvatske na cikloturističku mapu Europe je od iznimne vrijednosti. Također, revitalizacija nasipa i obale Save koja će se pokrenuti ovim projektom je od velike gospodarske važnosti. Uvijek treba imati na pameti da se divan i ispunjen dan može provesti na već izgrađenoj, neiskorištenoj infrastrukturi koju čini mreža postojećih, sporednih cesta i puteva prema nekim od najljepših neotkrivenih mjesta u Europi.

IvanW: Kolika je općenito prometna kultura biciklista i ostalih sudionika u prometu?
U Hrvatskoj ima dosta mjesta za napredak pri razvoju svijesti vozača i razumijevanja potreba biciklista u prometu. Kako sam i sam, kao i velika većina biciklista, vozač automobila svjestan sam situacije iz obje perspektive. Prateći globalni trend, možemo očekivati značajan rast biciklista na cestama, te tome trebamo prilagoditi naše prometnice, poput ostalih razvijenih zemalja na zapadu Europe. Stoga je od apsolutne važnosti pojačati trud i ubrzati inteligentan razvoj biciklističke infrastrukture u urbanim sredinama, osiguravajući sigurniji, zdraviji i kvalitetniji život svim sudionicima u prometu uključujući i pješake i korisnike javnog prijevoza.

W: Tko je više zainteresiran za ovakav oblik aktivnosti? Pojedinci profesionalci, grupe, mlađe osobe?
Gosti su zaista različitih profila, a sve ih veže želja za kvalitetnim aktivnim odmorom. Od pojedinačnih prijava, grupa prijatelja, poslovnih kolega, parova do bivših profesionalnih sportaša, gosti žele nešto više od ležanja na suncu. Usto biciklizam je u potpunosti istisnuo golf kao omiljeni sport menadžera, pa gosti iz velikih korporacija dolaze ispustiti stres, odmjeriti snage na pedalama, te uz zasluženu čašu vrhunskog vina raspraviti o poslu i upoznati nove ljude. Ciljano držimo grupe malima, kako bi osigurali individualan pristup svakom gostu, ali i kako bi se grupa kvalitetnije međusobno povezala. Ljudima se jako sviđa ideja spajanja mediteranske gastronomije, odmora u luksuznim vilama i vožnje biciklom po kroz pitoreskni Istarski krajolik.

W: Postoje li sedmodnevne biciklističke ture ili se uglavnom fokusira na trodnevne evente?
Adriavélo koncept nudi vikend i evente koji traju cijeli tjedan. Kroz vikend, odnosno trodnevne evente želimo prenijeti sve čari koncepta u jednom kompaktnom izdanju za one goste koji ne mogu priuštiti cjelotjedno odvajanje od obaveza. Kroz sedmodnevne evente gosti imaju prilike otkriti cjelovite ljepote Istre od Umaga, Rovinja i Pule na jednoj do Labina i Opatije na drugoj strani poluotoka.

Ceste Istre

W: Da li imate još neke planove koje spremate u budućnosti, a biti će vezane za Hrvatsku?
Za sezonu 2016. u planu je pokretanje nove ture kroz otoke središnje i južne Dalmacije sljedeći isti, provjereni koncept spajanja kvalitetnog cestovnog biciklizma i autohtone Mediteranske gastronomije. Iznimno se veselimo prolaziti najljepše dalmatinske otoke biciklima otkrivajući delicije i nekorištene ceste i puteve.

Autor: Diana Mikloš
Fotografije: Tihana Šmitran