Novogodišnja praznovjerja

Nada u bolju sutrašnjicu rezultirala je prakticiranjem brojnih novogodišnjih običaja u zemljama diljem svijeta.

Uspješna i sretna Nova godina, ima svoju “cijenu”

Kubanci za svoj doček pripremaju 12 grejpova, svaki za jedan mjesec u godini, koje moraju pojesti tijekom novogodišnje noći. Španjolci iz istoga razloga biraju dvanaest bobica grožđa, koje jedu čim sat otkuca ponoć.

grožđe hrana2

Običaji koji su bazirani na hrani prisutni su i na Siciliji, a kažu da će sreća u novoj godini doći onima koji jedu lazanje, a nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu bilo koju drugu tjesteninu.

Grci, pak, peku poseban novogodišnji kruh u kojem skrivaju novčić

Prva kriška kruha je za malog Isusa, druga za glavu obitelji, a treća za kuću. Ako se novčić nađe u posljednjoj kriški rano će doći proljeće, a obitelj se može nadati sreći cijele godine. 

I Austrijanci pripremaju poseban ručak kako bi osigurali bogatu i uspješnu godinu

Na jelovniku je pečeni odojak te sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista koja je od davnina bila simbol za sreću.

sladoled

Britanci strepe tko će im prvi doći u goste, jer su prema starim vjerovanjima sretnici oni na čija vrata pokuca muškarac s darovima poput ugljena za vatru, kruha za stol i pića za gospodara kuće.

docek_bonton

Dobro je da obiteljski objekt ima dvoja vrata, jer bi gost trebao ući kroz prednja vrata, a izaći kroz stražnja.  
Također se smatra da se osobe bez poklona niti ne treba puštati u dom u prvom danu Nove godine.

Mnogo razbijenih tanjura na ulaznom pragu kuće u Danskoj simbolizira društveno bogatstvo.
U tu svrhu čuvaju se stari tanjuri tijekom cijele godine i u ponoć bacaju pred ulazna vrata prijatelja.

Haićani 1. siječnja oblače novu odjeću i izmjenjuju darove, kako bi prizvali blagostanje i u narednih 364 dana.
U Brazilu je običaj da se u silvestarskoj noći nosi bijela odjeća.
Žitelji uz more imaju priliku zamisliti želju i otići na obalu, preskočiti sedam valova i baciti u more cvijeće, kako bi im se ona ispunila.

Cjelogodišnju sreću u Venezueli donose žute gaćice, koje se moraju odjenuti naopačke – čim sat otkuca ponoć.

U nekim gradovima Kolumbije, obitelji simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine. Izrađuju lutku muškarca, koji predstvalja prethodnu godinu, pune je pirotehničkim sredstvima i raznim predmetima, omataju je u različite materijale i na kraju, točno u ponoć – zapale.

Korejska mladež klanja se starijima unutar obitelji, a djeca zauzvrat dobiva novac kako bi im nadolazeća godina bila sretna.  

Japanci, pak cijeli prosinac slave, a njihova tradicija nalaže oprost za sve nesporazume u obitelji i među prijateljima kako bi se u Novu godinu ušlo potpuno “čisto”.
Zato će i detaljno očistiti kuću, posjetiti rodbinu i prijatelje te se darivati, a na svim ulaznim vratima postaviti konop od rižine slame koji štiti od ulaska zlih duhova.

nova-godina

Najmnogoljudnija zemlja svijeta uoči Nove godine, koju slave početkom veljače, oblači se u crveno jer ta boja simbolizira sreću i zdravlje.

Kinezi na vrata stavljaju crvene ukrase, a iznose noževe na 24 sata jer vjeruju da će moguća ozljeda “prerezati” sreću za nadolazeću godinu.

Tajlanđani u ožujku slave svoju Novu godinu kada budistički redovnici istjeruju duhove, stanovnici ih darivaju, a prolaznike zalijevaju vodom.
Koliko god zvučalo neugodno, polijevanje po ulicama dođe kao divno osvježenje na tamošnjim visokim, tropskim temperaturama.

Pripremila: Linda Draškić Perak