Za zdravlje, ljubav i deblje novčanike Japanci jedu dugačke rezance, na Filipinima nema proslave bez košare s voćem, a mi se veselimo uz odojka i sarmu.
OVDJE saznajte zašto je sarma je najtraženije zimsko jelo uz izvrstan domaći recept za ovu tradicionalnu deliciju
Masne nizizemske loptice
Odlučite li dočekati Novu godinu u Nizozemskoj, nemojte odbiti njihov tradicionalni specijalitet – oliebollen. Doslovo značenje je ‘masne loptice’, a radi se o deliciji koja podsjeća na naše fritule.
Osim što su meke, slasne i mirišu na ušećerene agrume, suho voće ili jabuke, Nizozemci vjeruju da donose sreću, a poslužuju ih obilno posipane šećerom.
Što je stol bez voća
Narodi diljem svijeta s koljena na koljena prenose tradicionalna vjerovanja kako određena hrana donosi sreću, obilje i zdravlje, ali pod uvjetom da se jede na dočeku. Srećom, većina takvih jela je i super ukusna pa ako i ne vjerujete simbolici, možete se nadahnuti ‘uvoznim’ idejama za novogodišnju trpezu.
Na svečanom stolu je poželjno pripremiti okruglu hranu jer simbolizira zatvaranje jednog životnog ciklusa i otvaranje vrata novom. Tako će Filipinci posegnuti za okruglim voćem.
Dok otkucava ponoć na stolu je zdjela s čak 12 vrsta voća, među kojima su najčešće lubenice, naranče i grožđe. Svako voće predstavlja jedan mjesec, a poželjno je da cijela godina bude pokrivena dobrim vibracijama.
U potrazi za najdužim rezancima
Pod utjecajem Kineza, i Filipinci krčkaju najdulje rezance koje su mogli pronaći, jer će tako u svoje domove privući zdravlje i dugačak život. Navodno, više od sedamdeset posto ljudi na Filipinima prakticira taj običaj. I Japanci imaju svoje rezance za utrku.
Rade ih od heljdinog brašna i poslužuju u slatko-kiselom umaku. Toshikoshi, koji se ovisno o kraju nazivaju i misoka, kure ili fuku vuku korijene još iz 17. stoljeća.
Budući da je heljda otporna na svakojake vremenske uvjete, u japanskoj je kulturi postala simbol snage i dugovječnosti.
Rezanci se lako lome, baš kao što bi se s lakoćom trebalo zaboraviti sve ružne događaje i emocije iz protekle godine, a uživa se i u ljepljivoj riži kako bi obitelj bila složna.
Japanska tradicija nalaže da domaćica na stol mora staviti i – mochi. Taj se ljepljivi kolač od kuhane i izmiksane riže reže na kocke i dijeli najmilijima kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Priprema se na različite načine – kuha se u vodi ili na pari pa čak i ispeći, a dodaju mi se orašasti plodovi, voće ili pelin za lijepu zelenu boju.
Mali zeleni zalogaji
Zelena hrana je poželjna diljem svijeta jer podsjeća na novac, a osobito se Amerikanci pouzdaju u tu tradiciju. Stoga na njihovim proslavama ne nedostaje graška, špinata niti kupusa koji bojom podsjeća na dolar.
Niti Grci nisu imuni na alegorije s novcem. U novogodišnjoj noći poslužuje se vasilopita ili torta svetog Vasilija, u koju se prije pečenja utisne novčić.
Tko novčić pronađe u komadu torte, bit će posebno sretan u nadolazećoj godini – pod uvjetom da sporo žvače i ima dobre zube.
Nema do svinjetine
U godini koja dolazi sreću imat će baš svi koji su si dali truda smotati sarme i pojesti ih u prvom danu nove godine. Uz sarmu se još jede i pečeni odojak, koji simbolizira sreću jer je svinja životinja koja “ruje prema naprijed”.
Piletina je pritom strogo zabranjena, baš kao i kokoš zato što čeprka nazad.
Prema narodnom običaju u jabuke valja utaknuti novčić kako nas obilje ne bi zaobišlo, a poželjno je pripremiti i pokoju slasticu od dizanog tijesta kako bi se i mi uzdigli nad problemima i privukli sreću.
Gibanicu je bolje sačuvati za neka druga vremena da nam bolji dani ne bi ‘zgibali’.
