Sjećanje pohranjeno u hotelskoj knjizi

U jednom ljupkom venecijanskom hotelu oduvijek su informacije pohranjivali na dva načina: sve je bilo u kompjuteru i u maloj bilježnici, s tim da su više vjerovali bilježnici.

Ali to su iskusni Venecijanci, stoljetni trgovci i hotelijeri, jer u pravilu je elektronika istisnula papir….

can5

Uvodne je rečenice potaknula spoznaja da više ne postoje hotelske knjige gostiju (pa se ne može, kao u starim filmovima, provjeriti broj sobe), tako da kada je najavljena knjiga nazvana Hotelska knjiga (Hotel Book) Canopy by Hilton u Zagrebu, moglo se pretpostaviti da se radi o svojevrsnoj fotografskoj knjizi.

Spomenuti hotel pripada poznatom lancu američkih hotela i u pravilu je namijenjen mlađoj populaciji.

U Zagrebu je smješten nedaleko glavne željezničke stanice i uz bok trgovačkog centra, gotovo na početku ulice nazvane prema knezu Branimiru, moćnom vladaru (879.-892.) čija je okrenutost Rimu i papi Ivanu VIII učinila Hrvatsku zakonitom (samostalnom) državom.
canopy1-2

Ovaj iskorak prema davnoj prošlosti moj je maleni doprinos ideji koju su pri dizajniranju unutrašnjosti hotela Canopy imali Dean Franić i Saša Šekoranja iz Studija Franić Šekoranja, a to je pohrana kvartovskog (i gradskog) sjećanja u hotelskom dizajnu (i kasnijoj knjizi).

U tome im je itekako dobro došla dinamična industrijska povijest Branimirove ulice (nekada Baroševe) u kojoj je čuveni izumitelj Eduard Slavoljub Penkala (1871.-1922.) zajedno s Edmundom Mosterom (1873.-1942.) sagradio tvornicu (1911.) za masovnu proizvodnju penkala (automatske mehaničke olovke izumljene 1906. koju svi zovu prema izumitelju) i kroz koju se, zahvaljujući ovdje smještenoj tvornici konditorskih proizvoda „Union“ (1911.), širio zamamni miris, možda čak do Državnog kolodvora (neoklasicističko zdanje iz 1892. mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa (1851.-1913.), specijaliziranog za željezničke stanice).

can7

Spominjući genijalnog izumitelja Penkalu, čija se lepeza izuma rasteže od insekticida preko gramofonskih ploča i pisaljki do zrakoplova, ne može se zaobići drugi genijalac, čiji se suhonjavi lik našao iscrtan na zidu uz veliko reklamno uho s penkalom, a to je Nikola Tesla (1856.- 1943.).

Slabo bismo u mraku pisali penkalom, da nam Tesla nije izmislio električnu struju, a osoba koju, zahvaljujući pratećoj knjizi povezujemo sa samotnjakom i „čudakom“ Teslom jest američki pisac i humorist Mark Twain (1835.-1910.).

Usprkos osjetnoj razlici u godinama, Tesla i Twain su prijateljevali jer je Twain bio sklon nauci, pa je tako 1894. snimljena fotografija Twainovog boravka u Teslinom laboratoriju!

I dok ljubitelji književnosti dobro poznaju Twainove romane (možda su promućurni dizajneri poslagali i njegove romane u vitrine bogato opremljene biblioteke u predvorju hotela), mala je vjerojatnost da su čuli za mađarskog vojnika, političara i pisca Miklosa Josiku (1794.-1865.), a kamoli čitali njegov romantični viteški roman „Abafi“ (1836.) za koji je Tesla, prema navodima, izjavio da ga se silno dojmio i da je zahvaljujući njemu počeo „prakticirati samokontrolu“.

hotel hilton branimirovacan5

Ovih nekoliko primjera tek su naznake kamo nas asocijacije, mašta, ali i povijesna dokumentarnost mogu odvesti (dapače očarati), posebno kada se to može iskazati vizualnim putem: obilje plakata, ambalaže (nezaobilazne limene kutije tvornice „Union“, osobito one za bombone „505 sa crtom“), fotografija, crteža, kolorističkih poigravanja (plavom zagrebačkom)…

Prošlost ove ulice, ove četvrti, cijelog ovog grada vreba došljake od samog hotelskog ulaza gdje ih dočekuje okrugli povijesni oglasni stup prekriven autentičnim plakatima.

Sjećanje ih vjerno prati u stopu dok gaze po podovima prekrivenim pločicama čiji su uzorci „prekopirani“ iz gornjogradskih veža, dok za velikim stolom prelistavaju danas prezrene enciklopedije ili dok za vrijeme jela „proučavaju“ restoranske zidove s kojih im se smiješi razdragana domaćica zalijevajući pile „Zvijezdinim“ uljem (da, da i Tvornica ulja se 1920. doselila u susjedstvo).

canul hotel hilton

Uređenjem prostora u hotelu Canopy by Hilton Studio Franić Šekoranja pokazao je dosljednost u njegovanju vlastitog dizajnerskog pristupa, ali izdavanjem ove knjige (Priredba d.o.o., 2019.) za koju je tekst napisala Željka Zrnić, a fotografije snimio Duško Vlaović sa suradnicima, možda su započeli seriju domaćih dizajnerskih publikacija vezanih uz konkretna ostvarenja.

Dovoljno lijepa, informativna i zanimljiva, ova knjiga nije za jednokratnu upotrebu, a sadržaj neodoljivo gura čitatelja da se okuša u pronalaženju daljnjih spona među ljudima i događajima navedenima u njoj.

Fotograf Duško Vlaović (Studio FS)

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti